EU se sve više strateški ograđuje od kineskog utjecaja

EU sada čini puno više u zaštiti strateške infrastukture od utjecaja Kine te posebno radi na usklađivanju fizičke i kibernetičke sigurnosti u 11 sektora, od energetike, bankarstva, pitke vode do svemira, rekla je u utorak eurozastupnicima izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager.

Vestager, izvršna potpredsjednica EK-a za Europu za digitalno doba, je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) sa zastupnicima raspravljala o mogućem opasnom utjecaju Kine na ključnu europsku infrastrukturu, u svijetlu dramatične promjene geopolitičke klime.

Dužnosnica Komisije smatra da se sada čini puno više kada je riječ o tome da svoju infrastrukturu držimo podalje od autoritarnih režima.

“Nastojimo uskladiti fizičku sigurnost i kibernetičku sigurnost, posebno u 11 ključnih sektora, a to su  energetika, promet, bankarstvo, infrastruktura, pitka voda, otpadne vode, javna uprava, svemir i hrana”, rekla je Vestsger.

Rekla je da se ti se sektori vrlo razlikuju, ali da u svima njima postoji potreba da se procijeni rizik kako bismo se pobrinuli da građanima možemo reći da se radi o sektorima koji su sigurni, a ako postoje rizici da ih ublažimo.

No, podsjetila je da u EU imamo podjelu rada između država članica i Europske komisije kao odraza europske demokracije te da je u prošlom sazivu Parlamenta tadašnji predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker rekao da Sjeverni tok nije dio europskih interesa, a strategija odnosa EU-a i Kine je jasno definirala Kinu kao ekonomsku konkurenciju, sustavnog rivala i partnera kada se radi o klimatskim promjenama.

Po njezinim riječima, “EU je jedno od najatraktivnijih mjesta za izravna strana ulaganja i paziti da ne dođe do krađe podataka koji nisu u našem nacionalnom interesu je nužno zato što je malo njih koji mogu biti otuđeni a da nam nisu u interesu”.

“Ako se radi o zajedničkom interesu Komisija o tome donosi ocjenu i spremni smo napraviti što je potrebno”, rekla je Vestager.

Europska unija uspostavila je u listopadu 2020. mehanizam za provjeru stranih ulaganja, a to podrazumijeva koordinaciju svih članica EU radi zaštite strateških interesa.

“Uspostavljen je zakonski okvir koji na države članice prebacuje veću odgovornost u smislu zaštite osnovne infrastrukture, procjene rizika, ublažavanja rizika i izvješćivanje o riziku”, rekla je Vestager.

Mehanizam za provjeru stranih investicija u EU omogućava zemljama da izraze zabrinutost zbog takvih investicija u drugim državama članicama, ali na kraju, država EU-a koja prima tu investiciju može odbaciti ove zabrinutosti i dozvoliti da se ona nastavi jer se to obično odnosi na nacionalnu sigurnost koja je u nadležnosti vlada.

To je bio slučaj u Hamburgu, gde je njemački kancelar Olaf Scholz podržao prodaju, iako s nižim ulogom, uprkos zabrinutosti drugih država članica i vlastitih obaveštajnih službi.

Njemačka je nedavno odobrila prodaju manjeg udjela od 24,9% kineskom brodaru, nakon primjedbi manjih koalicijskih partnera u vladi kancelara Scholza. Preuzimanje udjela manjeg od 25% ne zahtijeva posebnu dozvolu vlade koju bi COSCO, kineska brodarska kompanija, teško dobio, s obzirom na protivljenje dijela vlade.

Ista tvrtka je je od 2016. većinski vlasnik luke u Pireju, najveće na istočnom Sredozemlju.

Eurozastupnici su izrazili veliku zabrinutost zbog digitalne sfere i zavisnosti Europe od kineske tehnologije te navode 5G mrežu kao izvor velike ranjivosti jer postoji mogućnost da se koristi za špijunažu.

Pritom su podsjetili da je gotovo 60 posto njemačke mobilne mreže pokriveno 5G mrežom koja je u vlasništvu Kine i u više navrata ponovili da ta zemlja kontrolira kontejnerski promet te da su sve kompanije koje pokrivaju važne infrastrukturne objekt povezane, više ili manje, upravo s Kinom

Kineske kompanije posjeduju ili imaju udio u širokom spektru europske kritične infrastrukture, uključujući luke, aerodrome, elektroenergetske kompanije, vjetroelektrane i solarne farme, kao i telekomunikacione kompanije.

Sada kineske kompanije posjeduju udio u lukama u više zemlja EU-a, uključujući Grčku, Italiju, Portugal, Španjolsku, Belgiju, Nizozemsku i Nemačku, ali posjeduju i udio u zračnim lukama kao što je Toulouse u Francuskoj.

Između 2012. i 2015. Europa je u obuzdavanju teške financijske krize, poduzela drastične mjere štednje koje su uključivale prodaju tako velike infrastrukture.Kina mora iskoristiti utjecaj koji ima na Rusiju i probati smiriti situaciju