U Hrvatskoj sve više ovisnika o drogi, kocki i igricama

Aktualni trendovi pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane uporabe sredstava ovisnosti, osobito droga, a nove izazove donose i ponašajne ovisnosti – kockanje, klađenje, igranje videoigara, prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža.

Potražnja za sredstvima ovisnosti, prije svega drogama, i dalje predstavlja izazov, stoga prevencija ovisnosti treba biti najvažniji odgovor na smanjenje te potražnje, ali i alat u prepoznavanju rizičnih čimbenika koji mogu ukazivati i na poremećaje mentalnog zdravlja, istaknuto je na predstavljanju Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine. Ovaj Akcijski plan donesen je u svrhu provedbe ciljeva definiranih već donesenom Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine.

Poziv upomoć

Kao jedna od mjera borbe protiv ovisnosti, pri HZJZ-u je s radom započela Infolinija za ovisnosti koja građanima omogućava informiranje o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problem u borbi sa spomenutim ovisnostima, a dostupna je radnim danom od 9 do 16 sati putem broja 0800/200-070.

– Moramo promijeniti sustav, ne treba čekati da ljudi traže pomoć, zato smo otvorili infoliniju, kako bismo građanima dali do znanja da smo tu ako im treba pomoć. Porastao je trend igara na sreću koje se igraju od kuće, a osim toga Hrvatska u zadnjih nekoliko godina odskače u uporabi droga, gdje smo iznad europskog prosjeka.

Najviše se koriste kanabis, ekstazi i kokain, no važno je da nemamo rast broja slučajeva među učenicima između 15 i 16 godina, rekao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.

Većina ljudi koji koriste kanabis smatra da nema problema i kasno traže pomoć, ali opijatsku ovisnost ne treba podcijeniti, jer premda oni čine oko trećine svih konzumiranih droga, 70 posto smrtnosti od droga izazivaju upravo opijati. Pandemija fentanila u SAD-u pokazala je da su opijati i dalje vrlo opasni.

– U Afganistanu se rapidno smanjuje uzgoj opijumskog maka, pa se javlja pitanje hoće li doći do nestašice heroina na tržištu. Ako do toga dođe, treba voditi računa o zamjeni koja bi se mogla pojaviti, a to je potencijalno fentanil.

Jedini način da se suzbije šteta nastala fentanilom je nalokson, lijek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja. Važno je ulagati u daljnju edukaciju, posebno kada su u pitanju ponašajne ovisnosti, kako bismo mogli odgovarati potrebama, rekao je Perković.

Akcijski plan predstavljen je na dan kada je zagrebačka policija DORH-u prijavila 44-godišnjaka u čijem je automobilu u ponedjeljak policijski pas pronašao 6,5 kilograma metamfetamina te novac za koji se sumnja da je pribavljen preprodajom droge.

Svega previše

Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije, na pitanje kojih vrsta droge u Hrvatskoj ima najviše odgovara – svega.

– U Hrvatskoj svih vrsta droga imamo – najviše. Bilježimo rekordne zapljene svih vrsta droga, više od deset tisuća – kemijskih droga, prvenstveno amfetamina, metamfetamina, ekstazija, velike količine marihuane, u dvije godine preko tone kokaina. Kanabis je oko 70 posto problematike, a kokain i kemijske droge u velikom su porastu. Kemijske droge su jeftine, proizvode se u zapadnoj Europi.

Krijumčarenje droge osim što dovodi do javnozdravstvenih problema stvara probleme i po sigurnost građana, ali i država.

– Najveće luke u Europi, Antverpen i Roterdam, kao i nekoliko luka u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji bilježe napade zbog krijumčarenja kokaina te se javljaju korupcijski i sigurnosni problemi.

Nacionalni problemi u toj situaciji nisu toliko izazvani konzumacijom droga nego enermnom količinom novca koju su akumulirale zločinačke organizacije koje ugrožavaju regionalnu i nacionalnu politiku. Zato je EU u Strategiju za suzbijanje organiziranog kriminala pored terorizma i migracija među prioritete ponovno stavila i borbu protiv droga, rekao je Rastović.

Za provedbu Akcijskog plana u naredne četiri godine osigurano je 160 milijuna eura, najviše iz redovnih sredstava Ministarstva i HZJZ-a.