Imperativ Radosti je razvijati vrtić kao inkluzivnu zajednicu

Larisa Pavlović-Petani ponovno je izabrana za ravnateljicu Dječjeg vrtića Radost na mandat od pet godina. Bila je jedina kandidatkinja na aktualnom natječaju, a s obzirom na to da je već dvadeset godina radila kao odgojiteljica, ne iznenađuje da je odluka Upravnog vijeća bila jednoglasna.

Ova predškolska ustanova trenutno broji 906 djece raspoređene u 10 područnih objekata. O njima brine 6 članova stručno-razvojne službe, 112 odgojitelja, 2 zdravstvena voditelja te voditelj sportskog programa. Ukupan broj djelatnika u DV-u Radost u pedagoškoj 2023./2024. godini je 186.

Kapaciteti upisa u DV Radost trenutno su u potpunosti popunjeni, a lista čekanja kreirana je u skladu s Rješenjem o upisima u pedagošku 2023./2024. godinu.

Partnerstvo i suradnja

Reizbor Pavlović-Petani svojevrsna je potvrda kvalitete njezinog rada tijekom prethodnog mandata od četiri godine, a koji su planovi, ideje i vizije u narednom mandatu ispričala nam je sama ravnateljica.

– Iznimna mi je čast i zadovoljstvo biti ponovno izabrana na mjesto ravnateljice Dječjeg vrtića Radost kao najveće gradske predškolske ustanove koja ima dugu tradiciju i visoku razinu kvalitete odgojno-obrazovnog rada niz godina. Tijekom protekle četiri godine posebnu sam pozornost posvetila daljnjoj afirmaciji odgojno-obrazovnog rada i ukupnog djelovanja DV Radost kao suvremene odgojno-obrazovne ustanove koja je otvorena prema unutra (timski rad, suradničko ozračje, kvalitetna komunikacija i odnosi) i prema vani (povezivanje s užom i širom društvenom zajednicom), a ovaj reizbor je potvrda svega toga. Moram priznati kako me novi mandat veseli iako sam istovremeno svjesna odgovornosti koju ova funkcija nosi i izazova s kojima će se biti potrebno suočavati, kazala je Pavlović-Petani.

Uloga ravnatelja u svakom dječjem vrtiću, pa tako i u DV-u Radost ključna je u oblikovanju kvalitete rada. Definiranje vizije, organizacijsko vođenje, razvoj kulture, osiguravanje uvjeta rada, razvijanje kurikuluma, briga o ljudskim resursima i suradnja sa zajednicom, sve to čini temeljne stupove uspješnog odgojno-obrazovnog procesa.

– U skladu s tim, navedenim područjima koja su ključna za kvalitetu rada, kao i do sada, posvetit ću posebnu pozornost. Moja vizija je vrtić kao mjesto koje omogućuje rast i razvoj svih svojih subjekata u poticajnom okruženju. Mišljenja sam kako cjelokupno djelovanje i razvoj ustanove počiva na zajedničkoj viziji svih dionika koja treba biti u skladu s načelima Nacionalnog kurikuluma te interesima lokalne zajednice, a utemeljena na humanim vrijednostima i povijesnoj baštini. S obzirom na navedeno, moje organizacijsko vođenje usmjereno je na jačanje i suoblikovanje zajedničke vizije dječjeg vrtića, odnosno na usklađivanje vrijednosti i stajališta svih djelatnika ustanove. U organizacijskom vođenju vrtića usmjerit ću se i dalje na osnaživanje partnerstva i suradnje, razvoj pozitivnih odnosa i timskog rada što je preduvjet razvoja zajedničke odgovornosti za djecu, prostor i cjelokupan odgojno-obrazovni proces, istaknula je Pavlović-Petani dodatno opisujući odgojno-obrazovni proces.

Uključenost roditelja

– Taj proces vodim kroz potpunu primjenu Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje odnosno Kurikuluma vrtića kao njegove implementacije s obzirom na njegove posebnosti. Svaka predškolska ustanova je jedinstvena te je upravo njezinom kulturom određeno ono što u odgojno-obrazovnoj praksi jest ili nije moguće postići. U skladu s tim, potičem razvoj kulture u DV-u Radost koja je u skladu sa suvremenom slikom o djetetu, dječjom prirodom i potrebama, a nastaje zajedničkim istraživanjem i učenjem svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, naglasila je Pavlović-Petani.

Suvremena slika o djetetu temelji se na djetetu kao osobnosti već od rođenja te aktivnom subjektu procesa vlastitog učenja i razvoja. Pritom ova ravnateljica stavlja naglasak na povezivanje i širenje suradničkih odnosa, poticanje odgojitelja na promišljanje i razvijanje sposobnosti refleksije, zajedničkog učenja i istraživanja koje će doprinositi boljem razumijevanju djeteta i uloge odraslih u njegovom odgoju i učenju.

– Uz to, kako su obitelj i vrtić dva temeljna sustava u kojima se dijete rane i predškolske dobi razvija i raste, preduvjet kvalitete odgojno-obrazovnog rada jest kvalitetna uključenost roditelja kao ravnopravnih članova vrtića. Oblici suradnje s roditeljima imaju za cilj jačanje njihove roditeljske uloge i kompetencija kroz pružanje stručne pomoći i podrške te poticanje roditeljskog aktivnog sudjelovanja u odgojno-obrazovnom radu. Područje suradnje širi se i na lokalnu zajednicu te obuhvaća različite interakcije vrtića sa svojom okolinom, što pridonosi kvaliteti rada. Dakle, cilj mi je i dalje razvijati DV Radost kao predškolsku ustanovu koja je otvorena prema van odnosno spremna za interakciju i suradnju s različitim subjektima u lokalnoj zajednici što otvara prostor za unaprjeđivanje kvalitete rada, objašnjava Pavlović-Petani osvrnuvši se i na važnost osiguravanja individualnog pristupa.

Program za održivi razvoj

– Još jedan cilj odgojno-obrazovnog procesa u predškolskoj ustanovi je osigurati dobrobit djeteta kroz zdrav i uspješan individualni razvoj i uspostavljanje pozitivnih socijalnih odnosa te proširiti prostor dječjeg iskustva što se omogućuje upravo kroz suradnju roditelja i stručnih djelatnika te suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom. U skladu s tim, DV Radost sa svojim područnim objektima, kontinuirano aktivno ostvaruje suradnju s mnogim vanjskim ustanovama kao i s drugim ustanovama koje doprinose povećanju kvalitete osnovne djelatnosti. S ciljem kvalitetnijeg predstavljanja odgojno-obrazovnog rada roditeljima, užoj i široj lokalnoj zajednici te zainteresiranoj javnosti, ali uz poštovanje zakonskih regulativa o zaštiti osobnih podataka, uz službenu internet stranicu vrtića, otvorili smo i stranice na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu. Na ovaj način pružamo mogućnost uvida u razne informacije, aktivnosti i događanja u dječjem vrtiću, navela je ravnateljica.

Kada je riječ o poticanju kreativnosti i inovacije kod djece, ovaj vrtić provodi razne programe, a, kako kaže Pavlović-Petani, trenutno su u fazi planiranja izrade Programa za održivi razvoj.

– U sklopu redovnog, primarnog desetsatnog programa koji se temelji na razvojno – primjerenom kurikulu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, provodimo brojne programe. Neki od njih su Program predškole, Program ranog učenja engleskog jezika, Sportski program, Program prevencije i sigurnosti djece u dječjem vrtiću s protokolom postupanja u kriznim situacijama i Program odgojno-obrazovnog rada prema koncepciji Marije Montessori. Uz to, DV Radost je dugogodišnji aktivni član udruge Lijepa Naša s međunarodnim dijamantnim statusom Eko škole, a trenutno smo i u fazi planiranja izrade Programa za održivi razvoj, izjavila je Pavlović-Petani ističući i program inkluzije djece s težim poteškoćama.

Usavršavanje djelatnika

– U okviru programa ostvaruje se i odgojno-obrazovni rad s djecom s teškoćama u razvoju odnosno inkluzija djece s težim poteškoćama koje su utvrđene od strane nadležnog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kao i djece s lakšim teškoćama. Jedan od naših osnovnih zadataka jest razvijati vrtić kao inkluzivnu zajednicu uvažavanjem djetetovih jakih strana i interesa, uključivanjem u vršnjačko okruženje, stvaranjem sigurnog i poticajnog okruženja, poštivanjem međusobnih različitosti te senzibilizacijom i pronalaženjem odgovarajućih oblika podrške, objasnila je Pavlović-Petani.

Kvalitetu vrtića određuju i profesionalne kompetencije odgojitelja i drugih stručnih djelatnika ustanove, način na koji ih primjenjuju u svojem radu te način na koji surađuju s drugim djelatnicima, roditeljima ili subjektima u lokalnoj zajednici, a sukladno tome ova će ravnateljica nastaviti s poticanjem svojih djelatnika na sustavno i cjeloživotno usavršavanje.

– S ciljem postizanja veće razine kvalitete, i dalje ću poticati stručne djelatnike na sustavno profesionalno cjeloživotno usavršavanje i napredovanje što vidim kao obvezu svakog stručnog djelatnika jer kvalitetan kurikulum nastaje, mijenja se i razvija iz prakse. Sukladno tome stručni djelatnici bit će, kao i do sada, kontinuirano uključeni u redovite programe edukacija. Neke od tema za koje postoji potreba za stručnim usavršavanjem i koje treba unaprjeđivati odabrane su na temelju zajedničke refleksije i promišljanja. Jedna od njih, a koja se trenutno provodi u vrtiću je »Inkluzija djece s teškoćama u razvoju«, edukacija Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak iz Zagreba koja se sastoji od 5 modula. Uz edukacije vanjskih suradnika, kontinuirano organiziramo stručne skupove, radionice i edukacije čiji su voditelji stručni djelatnici našeg vrtića, rekla je Pavlović-Petani te nabrojila neke od njih.

Montessori program

– Neki od realiziranih su »Montessori program u područnom objektu Višnjik II«, »Rano učenje engleskog jezika«, »Dokumentiranje u planiranju i oblikovanju kurikula vrtića«, »Komunikacija«, »Ključ uspješne suradnje/partnerstva s roditeljima u vrtiću«, Refleksivne radionice »Slap« i dr. Pedeset godina postojanja Područnog objekta Voštarnica pod nazivom »Naših prvih 50« obilježili smo bogatim programom, nizom aktivnosti, radionica i edukacija kroz studeni i prosinac u koje smo uključili brojne sudionike: djecu i roditelje, sveučilišne profesore, stručne suradnike i odgojitelje te gradske ustanove kao naše partnere i suradnike u odgoju i obrazovanju. Slijedom uspješnih suradnji i sudjelovanja u Erasmus + projektima, uključivanje u EU projekte smatram posebno značajnim za postizanje više razine kvalitete rada našeg vrtića kao i razvoj profesionalnih kompetencija stručnih djelatnika. Trenutno smo u procesu izrade novog projektnog prijedloga čemu smo pristupili s posebnom pažnjom i entuzijazmom, najavila je Pavlović-Petani.