ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Okupljanje ispred crkve

[FOTO] Bibinjci pjevanjem osmine dočekuju Božić i drže tradiciju živom

Autor: Nina Vigan

18.12.2023. 17:57
[FOTO] Bibinjci pjevanjem osmine dočekuju Božić i drže tradiciju živom

Foto: Mislav Klanac



Kasno u noć, ovu nedjelju, u Bibinjama se čula pjesma. Ali nisu se pjevale bilo koje pjesme, već božićne pjesme koje nagovještaju Isusovo rođenje. Ovim pjesmama označava se početak Božića, a mještani se okupljaju ispred crkve sv. Roka osam dana prije Božića kako bi zapjevali i pripremili se za Božić, otud i sam naziv osmine.


Kako nam je jedan mještanin rekao, ovaj običaj uveo je pokojni profesor Toma Bulić, negdje 1930-ih godina, ali točno vrijeme nije poznato.


Počinje u ponoć


Antonio Sekula, sakreštan Župe sv. Roka u Bibinjama, objasnio nam je značenje osmine te kako se pripremaju za ovaj za sve Bibinjce, poseban dan. osmine su dio bogate tradicije mjesta, koja se u Zadarskoj županiji održala jedino tu, u Bibinjama.





– Svečano u ponoć započinje božićna osmina, to je tradicija stara dugi niz godina, a koju se trudimo sačuvati. Osmina započinje tako da se u ponoć luncija sa zvonika Sv. Roka, a također sa zvonika crkve Velike Gospe dok se pjevaju božićne pisme, što nas uvodi u božićno Otajstvo.


Pripremamo se uglavnom na način da svatko donese nešto malo, malo fritula, kroštula i vina. Poanta je ta da smo svi zajedno, i evo iz godine u godinu bude zaista sve više ljudi, a što je najvažnije, bude mladih ljudi. Ipak je to ono što su nam naši stari ostavili i što trebamo njegovati. Od mladih do starih, svi su tu, svi dođu zapivati.


Poznato je da Bibinjci lijepo pjevaju, dođu svi pivači, Tomislav Bralić, Ivica Sikirić Ićo, Klapa Bibinje, Klapa Garofuli… Zaista, svi pivači, ali ne samo pivači nego i ljudi koji zaista vole ovo naše staro misto i drevnu crkvu sv. Roka i nadamo se da će tako biti u vijeke. Ja osobno, a i svi drugi ćemo to nastojati prenositi na našu djecu da tako bude i ubuduće, kazao je Sekula.


Mještanin Marin Bralić, također obavezno dolazi pjevati osmine, te nam je kazao kako je ovo tradicija koja se prekinula samo možda za vrijeme rata.




– Prije bi se crkveni pivači, njih pet šest, popeli na krov dok se još moglo, na zvonik, i onda bi se u tišini dok svi u mistu spavaju, zapivalo i luncijalo. Neko bi još od mještana došao i zapivalo bi se uz malo frita i vina. Vjerojatno su to imale i druge župe, ali, eto, nije se održalo, istaknuo je Bralić.


Pivali na kampanelu


Kako se bližila ponoć, tako se mali trg ispred crkve sv. Roka punio ljudima kojima hladnoća nije smetala, jer svi su iščekivali da zvona zaluncijaju i najave početak pjevanja koje im je grijalo ne samo tijelo nego i dušu. Jedan od njih bio je i mještanin Bibinja, poznati pjevač Tomislav Bralić, koji je odrastao uz pjevanje osmina.


– Dolazim pivati osmine od malih nogu, još me otac vodio. Prije smo pivali na kampanelu, da smo se bolje čuli. Ovo je običaj koji je bio raširen u Dalmaciji, al se nije održao nego ovdje u Bibinjama. Ovo je jedan poseban običaj, lipi su dani, lipo je malo doći u staro selo i zapivat.



Osmine označavaju početak Božića, jer zna se kad je božićno vrime, kad se pivaju božićne pisme, kazao je Bralić te otkrio kako je njegova najdraža pjesma “U sve vrime godišta”, za koju kaže da je pjeva cijela crkva, cijela Dalmacija,


Ponoć je odzvonila, zaluncijalo se i zapivalo. Nakon par pjesama, iznova bi se luncijalo, iskomentiralo bi se pjevanje ili osvježilo fritulama i vinom, a lokalni pjesnik Anđelko Sorić izrecitirao je svoju pjesmu o Badnjaku, na opće oduševljenje. Na licima pjevača, starih i mladih, mogao se vidjeti užitak dok su pjevali božićne pjesme, ali i ponos jer su oni ti koji drže tradiciju živom, a koji će je prenijeti mlađim naraštajima.


U gomili ljudi zatekli smo i svećenika Župe sv. Roka, don Valtera Kotlara kojem je ovo prvo pjevanje osmina, pošto je svećenik ove župe postao tek ovog ljeta.


– Oduševljen sam ovom lijepom tradicijom, počašćen sam da mogu biti dio toga. I zaista, sami ste svjedoci, koja je to radost u narodu, bogatstvo koje moramo čuvati i darovati onima koji nas nasljeđuju, kazao je don Valter.