Diplomirala na temi sakralne baštine, a studirala - predškolski odgoj

Da teme diplomskog rada studenata ne moraju biti usko vezane uz određenu studijsku skupinu pokazao je diplomski rad sad već bivše studentice Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja na Sveučilištu u Zadru, iz 2022. godine, a koji je dostupan i u repozitoriju ovog Sveučilišta. Studentica je, uz podršku svoje mentorice, doc. dr. sc. Tamare Kisovar Ivanda, obradila temu »Revitalizacija sakralne baštine nakon Domovinskog rata u središnjem dijelu Ravnih kotara«, a radi kao odgojiteljica u jednom zadarskom dječjem vrtiću.

Komentirajući razloge zbog kojih je bilo moguće povezati studij predškolskog odgoja s temom ovog diplomskog rada pročelnica ovog Odjela, doc. dr. sc. Maja Cindrić kazala je kako im, s obzirom na to da su programi koje izvodi Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u prvom redu interdisciplinarni te osim užeg usmjeravanja na odgojiteljsku ili učiteljsku struku traže i šire interkulturne kompetencije, nije neobično tematiziranje širih općekulturnih tema.

Širok spektar kompetencija

– Ovakve teme se posebice tematiziraju budući da smo usmjereni i na oblikovanje odgojiteljskog identiteta naših studenata koji podrazumijeva prilično širok spektar različitih kompetencija, posebice u današnjem izazovnom društvenom kontekstu. Također, riječ je o temi koja je dio zavičajne povijesti koja je značajna za odgojno-obrazovne ustanove, a u konačnici oblikuje i identitet djeteta. Na temelju odluke o diplomskom radu studenata na Sveučilištu u Zadru diplomski rad studenta mora biti u skladu sa studijskim programom, što drugim riječima znači da student može izabrati temu iz bilo kojeg kolegija studijskog programa, u ovom slučaju o tome se i radi. Naime, tema »Revitalizacija sakralne baštine nakon Domovinskog rata u središnjem dijelu Ravnih kotara« napisana je u okviru kolegija Baština. Kolegij je dio općeobrazovne studijske jezgre, kaže prof. Cindrić dodajući kako se diplomski radovi njihovih studenata nalaze u otvorenom pristupu na digitalnom arhivskom repozitoriju i svi su ih slobodni pogledati.

Foto: Maja Cindrić, pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja/Sveučilište u Zadru

– Jedan od ishoda diplomskog studijskog programa Rani i predškolski odgoj i obrazovanje jest moći organizirati i rukovoditi istraživačkim projektima odabirom odgovarajućih istraživačkih paradigmi, odnosno metoda i tehnika, kao i analizirati i interpretirati rezultate istraživanja u okviru općeobrazovne studijske jezgre ili metodičkog korpusa. Isto tako kao važan ishod programa prepoznajemo i integriranje antropoloških, pedagoških, psiholoških, kulturnih, povijesnih, socioloških i drugih spoznaja, ističe pročelnica ovog Odjela koja je kazala kako je tema ovog diplomskog rada odabrana na inicijativu bivše studentice koja je istaknula zainteresiranost za problematiku sakralne baštine, uz suglasnost mentorice i odobrenja Stručnog vijeća Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja.

Ruševine crkve sv. Jeronima u Korlatu

Štete i obnova

U Zadarskoj nadbiskupiji je u Domovinskom ratu stradalo čak 115 raznih crkvenih objekata, od čega 39 župnih crkava, devet ostalih crkava, 21 kapela, 39 župnih kuća i dvorana, šest samostana i jedan križ na otvorenom. Studentica je u radu priložila radni materijal o crkvenim objektima, odnosno crkvama u razdoblju od 1991. do 1995. godine po dekanatima, koje su pretrpjele štetu tijekom Domovinskog rata od strane, kako navodi, odmetnutih Srba i jugovojske. Ove materijale dobila je u Zadarskoj nadbiskupiji i zadarskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Ukupne štete na crkvama Zadarske nadbiskupije iznosile su 73.713.696,81 kunu, a hrvatska Vlada posredstvom svojih ministarstava u njihovoj je obnovi participirala s 20.754.956 kune.

Razorena crkva sv. Luke u Škabrnji

U vihoru rata

Studentica je u svojem diplomskom radu navela kako se odmah po završetku Domovinskog rata i povratku stanovnika na svoja ognjišta moglo svjedočiti razmjeru kulturocida počinjenog na ovom prostoru.

– U vihoru rata kada su žitelji ravnokotarskih mjesta svakodnevno promatrali uništavanje svojih domova, osjećali životnu ugrozu i gubili svaku nadu u svijetlu budućnost, pred njihovim licima nestajali su sakralni objekti koji su izgradili identitet katoličkog naroda na ovim prostorima. Sustavnim rušenjem crkava pobunjeni Srbi zatirali su svaki trag katoličanstva, a samim time i nacionalnog identiteta Hrvata. Teško je bilo i svećenicima koji su dijelili prognaničku sudbinu sa svojim župljanima. U tim teškim trenucima činili su jedino što su mogli, bili su bliski sa svojim župljanima, braniteljima, dijelili su svete sakramente, služili sv. mise na ponekad riskantnim i po život opasnim uvjetima. Župnici su se trudili održavati župni život »normalnim« u ratnim uvjetima koji su ih snašli, čega se danas s ponosom prisjećaju, ističe studentica.

Foto: Obnovljena škabrnjska crkvica/OPĆINA ŠKABRNJA

Gledajući s odmakom od trideset godina nakon Domovinskog rata, svaka župna crkva je obnovljena i u nju se vratio župni život u punom sjaju.

– Crkve su izgrađene sredstvima Zadarske nadbiskupije, potporama Vlade RH i donacijama iseljenih Hrvata, čime se pokazalo jedinstvo sveukupnog naroda hrvatskog. U svakom mjestu crkva je postavljena u centar/središte tj. srce mjesta koja svojim novim sjajem grije srca svojih ravnokotarskih žitelja i kao da poručuje da jedino ljubav može ponovno izgraditi bolju budućnost, zaključuje u svojem radu.