Znate li koliko vrsta otrovnih riba živi u našem moru? Evo popisa nekih manje poznatih

Najpoznatije ‘otrovnice’ našeg mora su pauk i škrpina no pored njih u našem moru živi još cijeli niz riba čiji je ubod, premda ne po život opasan, ipak otrovan i nadasve bolan. Od ostalih riba čiji ubodi mogu biti potencijalno opasni svakako treba spomenuti kostoroga kod kojega je prva bodlja leđne peraje osim impresivne dimenzije opremljena i otrovnim aparatom. Bežmek je također opasan, ne zbog svoje agresivnosti, već prvenstveno zbog karakteristične tjelesne građe, a zbog koje prsti ribolovca u prihvatu ribe često završe na nazubljenim i otrovnim vrećicama obrubljenim škržnim zaklopcima. Ubod je vrlo bolan i uglavnom ne ostavlja posljedice. Ipak, neki stariji izvori bilježe i smrtne ishode.

Gotovo sve ribe iz obitelji štitoglavki-krutoglavki i obitelji kokotića imaju bodlje čiji ubod osim jakog bola koji može potrajati nekoliko dana ne ostavlja trajnije posljedice.

Prva pomoć se sastoji u odstranjivanju eventualno zaostalih bodlji iz rane, zaustavljanju krvarenja te dezinficiranju i zavijanju rane. Ukoliko je rana velika i duboka, a krvarenje unatoč svim pokušajima zaustavljanja ne prestaje, treba potražiti liječničku pomoć.

U nastavku donosimo popis riba s otrovnim bodljama:

Obitelj paukovki (Trachinidae): pauk crnac (Trachinus areneus, Cuvier, 1829), pauk bijelac (Trachinus draco, Linnaeus, 1758), pauk mrkulj (Trachinus radiatus, Cuvier, 1829) i pauk žutac (Echiichthys vipera, Cuvier, 1829)

Obitelj bodeljki (Scorpaenidae): škrpina (Scorpaena scrofa, Linnaeus, 1758), škrpun (Scorpaena porcus, Linnaeus, 1758), škrpinica (Scorpaena notata, Rafinesque, 1810), bodečnjak mali (Scorpaena maderensis, Valenciennes, 1833), bodečnjak veliki (Heliocolenus dactylopterus dactylopterus, Delaroche, 1809), bodečnjak krestavi (Scorpaena loppei, Cadenat, 1943) i škrpina crvena (Scorpaena elongata, Cadenat, 1943)

Obitelji žutuljki (Dasyatidae): šiba žutulja (Dasyatis pastinaca, Linnaeus, 1758), šiba čavlara (Dasyatis centroura, Mitchill, 1815) i šiba ljubičnjača (Dasyatis violacea, Bonaparte, 1832)

Obitelj šiborepki (Gymnuridae): leptirica (Gymnura altavela, Linnaeus, 1758)

Obitelj golubovki (Myliobatidae): golub kosir (Myliobatis aquila,

Linnaeus, 1758), golub ćukan (Pteromileaus bovinus, E. Geoffroy Saint Hillaire, 1817)

Obitelj golubanki (Rhinopteridae): golub dvonjuškić

(Ehinoptera marginata, E. Geoffroy Saint Hillaire, 1817)

Obitelj golupki (Mobulidae): goluban uhan (Mobula mobular, Bonnaterre, 1788)

Obitelj kostorožaca (Balistidae): kostorog (Balistes carolinensis, Gmelin, 1789)

Obitelj bežmeka (Uranoscopidae): bežmek (Uranoscopus scaber, Linnaeus, 1758)

Obitelj kosteljaka (Squalidae): kostelj (Squalus acanthias, Linnaeus, 1758) i kostelj vlastelin (Squalus blainvillei, Risso, 1826)

Obitelj štitoglavki-krutoglavki (Triglidae): kokotić kosteljač (Trigla lyra, Linnaeus, 1758), kokotić balavac (Trigla lucerna, Linnaeus, 1758), kokotić kamenjar (Aspitrigla cuculus, Linnaeus, 1758), kokotić barjaktar (Aspitrigla obscura, Linnaeus, 1758), kokotić sivac (Eutrigla gurnardus, Linnaeus, 1758), kokotić oštruljić (Lepidotrigla cavillone, Lacépède, 1801), kokotić glavaš (Trigloporus lastoviza, Brünnich, 1768)

Obitelj kokotića (Peristediidae): kokotić rožac (Peristedion cataphractum, Linnaeus, 1758)