Zadar je oduvijek bio centar iz kojeg su izlazila velika arheološka imena

Iza ekipe Arheološkoj muzeja Zadar velika je proslava 191. rođendana, za koji su organizirali otvorenje dvije izložbe, te brojne radionice za djecu. Projektom “Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana” predstavlja rezultate rada na istoimenom znanstvenom projektu koji donosi nove spoznaje o ponašanju i vremenu nestanka neandertalaca na temelju istraživanja hrvatskih nalazišta u dva različita zemljopisna i klimatska područja, dok izložba Vladimira Kusika “Iz smrti – život” otvorena u Muzeju ninskih starina donosi priču o predmetima koji su pronađeni u grobovima, a nose informacije o svakodnevnom životu iz perioda ranog srednjeg vijeka s prostora današnjeg Nina.

Sjeli smo zato za stol s novom ravnateljicom muzeja, Moranom Vuković te pretresli događanja iza nas, ali i razgovarali o budućnosti ove važne muzejske institucije.

Nove spoznaje o neandertalcima

Projektom “Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana” predložen je opsežan multidisciplinarni pristup s ciljem prikupljanja novih, raznolikih podataka o srednjem i ranom gornjem paleolitiku Hrvatske. Pomoću terenskog i laboratorijskog rada, projekt je bacio novo svjetlo na biokulturnu evoluciju čovjeka u južnom dijelu srednje Europe i središnjem dijelu Mediterana.

To uključuju dobivanje precizne kronologije prijelaza srednjega na gornji paleolitik u kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj te potpunije razumijevanje odnosa između neandertalaca i ranih modernih ljudi tijekom prijelaznog razdoblja. Nadalje, usporedbom ponašanja neandertalaca između dvije različite paleoekološke zone, kontinentalne i jadranske, otvorena je jedinstvena perspektiva za tumačenje prilagodbe tih ljudi.

– Redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu Ivor Karavanić i muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja Natalija Čondić zajedničkim su radom predstavili najnovije rezultate na polju istraživanja neandertalske povijesti na našem području. Mi kao muzej potrudili smo se ne samo prikazati nalaze pukim znanstvenim žargonom i metodama, već ono što prikupljamo, čuvamo i obrađujemo želimo na interaktivan i edukativan način predstaviti javnosti.

Ova izložba je naizgled malena i sažeta, ali je višeslojna, jer u sebi, osim priče o neandertalcima prikazuje i tehniku i rezultate iskopavanja u Kličevici, kao i rezultate projekta koji se na to nastavlja. Naš je pedagoško – andragoški odjel, na čelu s kolegicom Jelenom Vekić Bašić sve rezultate i nalaze objedinio na interaktivan i edukativan način, te prezentirao kroz radionice, pojasnila je Vuković, dodavši kako su izložbu konceptualno prvenstveno namijenili djeci.

– Djeca su skupina koju je najlakše animirati da se uključe u naše programe i posjete muzejima općenito. Oni malo stariji i odrasli teži su zalogaj, no izložba i radionice bile su zanimljive svima, dodala je ravnateljica.

Izložba “Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana” predstavlja rezultate rada na istoimenom znanstvenom projektu koji donosi nove spoznaje o ponašanju i vremenu nestanka neandertalaca na temelju istraživanja hrvatskih nalazišta u dva različita zemljopisna i klimatska područja (kontinentalno i mediteransko). Voditelj projekta je Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a financirala ga Hrvatska zaklada za znanost.

Zadarska arheološka zajednica

– Osim suradnje s vanjskim partnrtima, u ovom slucaju s profesorom Karavanićem, naša se međusektorska suradnja unutar Muzeja još jednom pokazala punim pogotkom, s obzirom na reakcije koje smo čuli. Zato i u Noći muzeja planiramo jednako bogat i zanimljiv program, najavila je Vuković. Osim pružanja novih značajnih podataka o kronologiji, raznolikosti industrija i osnovnoj paleoekologiji srednjeg i ranog gornjeg paleolitika, poboljšano je i razumijevanje načina života i mobilnosti paleolitičkih lovaca i skupljača.

– Na naš smo rođendan, 30. studeni, odlučili i organizirati darIvanje djece rođene na taj dan. Posebna im iskaznica omogućava besplatno sudjelovanje na svim programima Muzeja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja, pružajući im priliku za istraživanje i učenje kroz raznolike kulturne programe.

Povodom obilježavanja 191. obljetnice Arheološkog muzeja Zadar, ravnateljica Morana Vuković ugostila je bivše zaposlenike Mariju Kolegu, Radomira Jurića, Smiljana Gluščevića, Ivu Fadića i suprugu prerano preminulog kolege Mate Radovića, Ivanu Radović. Uručila im je diplome počasnoga članstva Hrvatskog arheološkog društva u ime predsjednice Jacqueline Balen i Središnjeg odbora.

Naime, na inicijativu Arheološkog muzeja Zadar, u čast velike 190. obljetnice ove ustanove, na godišnjem skupu HAD – a održanom u Zadru 2022.godine, kolege su zbog svog iznimnog doprinosa arheologiji Zadra i Hrvatske predloženi i prihvaćeni za počasne članove Hrvatskog arheološkog društva.

– Povodom kongresa HAD-a, kojeg smo prošle godine organizirali zajedno sa kolegama iz Muzeja antičkog stakla i Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru za naš 190. rođendan, naše smo bivše zaposlenike predložili za počasne članove Društva. Ove sam godine u njihovo ime preuzela priznanja, koja sam im povodom rođendana Muzeja i svečano uručila, kazala je Vuković, dodavši kako su važni zadarski arheolozi okupljeni zajedno podsjetili na važnost arheologije u Zadru te im se još jednom odalo priznanje za sav rad i doprinos za zadarsku arheologiju.

– Muzej je kao institucija višeslojno pa možemo govoriti o stručno – znanstveno – istraživačkom segmentu te onom edukativno – prezentacijskom. Organizacija izložbi, dio koji naši posjetitelji vide, samo je jedan dio posla, dok se veliki dio toga odvija “iza scene” u našim spremištima i na terenu, a jednako tako i među mnogobrojnom građom koju valja konzultirati i istražiti prije bilo kakve prezentacije materijala.

To obuhvaća i konstantno praćenje trendova i istraživačkih metoda, kao i praćenje bila publike. Upravo je zato muzejski posao tako zanimljiv, jer obuhvaća više različitih polja rada, koji se zajedno stapaju u jedan proizvod koji se predstavlja javnosti, objasnila nam je ravnateljica, dodavši kako Muzej, kao regionalna ustanova djeluje na području cijele županije i šire.

Novi postav srednjovjekovne zbirke

– Zadnjih smo godina stvorili čvrstu pozitivnu atmosferu, koja se pokazala kao odličan recept kada izlazimo van prema publici. Upravo se zato, podržavajući posebne aspekte rada svake službe i istraživanja na kojima radimo, organiziramo tako uspješno.

Kada govorimo o budućnosti, Muzej, osim o svojoj zbirci koju čuvamo u depoima Muzeja, skrbi i o Muzeju ninskih starina, kao i crkvi sv. Donata, čija je zaštita i obnova jedan od naših najvažnijih zadataka u budućnosti. Problematika iza tog spomenika jako je opširna i mi na njemu radimo onom dinamikom kojom nam objektivne prepreke dopuštaju, kazala je Vuković, najavivši kako Muzej priprema i novi izgled srednjovjekovne zbirke.

– Kolega Jakov Vučić napokon se vratio svom temeljnom predmetu proučavanja, te marljivo radi na novom postavu srednjovjekovlja, što je priča za sebe, prožeta mnogim slojevima i zadacima. Već sljedeće godine imat ćemo stručno idejno rješenje, prema kojem ćemo poduzimati sve daljnje korake, najavila je ravnateljica, dodavši kako nas naša baština oblikuje kao građane Zadra.

– Zadar je oduvijek bio centar iz kojeg su izlazila velika arheološka imena koja su i doprinosila razvoju arheologije ne samo na lokalnom, već i na nacionalnom nivou. Najviše me veseli vidjeti kako građani mijenjaju mišljenje o važnosti arheoloških iskopavanja, naročito kada im remete svakodnevicu.

Upravo je ljudski faktor, blizina sa lokalnim stanovništvom i prilagođavanje njihovu viđenju povijesti, da bi im pokazali važnost prošlosti, recept uspjeha arheološke prakse, koja uvelike ovisi o laicima, onima koji slučajno naiđu na arheološke ostatke i shvate potencijal za buduća istraživanja i prikazivanje slike povijesti našeg kraja, zaključila je Vuković, rekavši kako se kroz odnos za širom zajednicom pletu mreže koje arheolozima pomažu ne samo u edukaciji javnosti, već i boljoj zaštiti i identifikaciji arheoloških ostataka.