Održan okrugli stol "Djelujmo ZA Mediteran"

Završetak »Međunarodnog dana Mediterana« obilježio je okrugli stol »Djelujmo ZA Mediteran!« na kojem su sudjelovali veleposlanici MED9 zemalja u Hrvatskoj te međunarodni i domaći stručnjaci iz različitih područja izazova koje imamo na Mediteranu kao što su održivi razvoj lokalnih zajednica, migracije, starenje stanovništva i demografija, klimatske promjene, održivi turizam, energija i slično.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u suradnji sa Zakladom Anna Lindh te članovima Hrvatske mreže za suradnju na Euro – Mediteranu iskoristila je Dan Mediterana kao priliku za promicanje međukulturalne razmjene, razvijanje suradnje, prihvaćanje različitosti i jačanje mediteranskog identiteta kroz brojna događanja kao što su promocija knjige, izložba fotografija, projekcija filmova i praizvedba plesne predstave zadarskog plesnog ansambla »More ko žena miče pločice svojih dragulja«.

Oživotvoreni Mediteran

Poigravanje snimkom, svjetlom i bojama stvorit će se dojam prelijevanja sunčeve svjetlosti po morskoj površini,tj. zidovima rotonde sv. Donata. Plesom su se materijalizirale i povezale fotografije Aleksandra Bonačića i video uradak Petra Petrovskog na kojima su prikazani morski motivi, a kostimom i scenografijom bi se događanje lociralo na područje sjeverne Dalmacije.

Uz snimak zvuka Morskih orgulja i valova, glazbena umjetnica Ana Lakić na flauti je improvizirala te iste zvukove. Istraživačka namjera koja upravlja ovom predstavom potkrijepljena je ekološkom tematikom kolektivne izvedbe samoodržanja i samodostatnosti. Homogena skupina od dvanaest različitih osobnosti, okupljena je u zajedničkoj misiji da podsjeti kroz vlastitu memoriju tijela povezanost s morem i na taj način potakne kolektivnu memoriju da promišljanjem ostvari konekciju s prostorom Mediterana kao kolijevkom današnje civilizacije. Također, ovom predstavom su naglasili urbanu crtu mediteranskih gradova. Multimedijalna predstava Zadarskog plesnog ansambla »More ko žena miče pločice svojih dragulja« sadrži u sebi interdisciplinarne elemente koje ujedinjuje i čini homogenim konkretan, a istovremeno apstraktni motiv mora. Kao inspiracija za ovu cjelovečernju predstavu poslužila je pejzažna pjesma Miroslava Krleže »Bonaca u predvečerje« čija bi se atmosfera dočarala svjetlom, slikom, pokretom i zvukom.

»Dan Mediterana« relativno je svježa inicijativa stara tek tri godine, što je istaknula i Cvjetana Plavuša – Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i nacionalna koordinatorica hrvatske mreže za suradnju na Euro – Mediteranu, dodavši kako je temelj dvodnevnog druženja rasprava o održivosti Mediterana kao geografsko-političkog i kulturno-povijesnog prostora kroz više aspekata.

– Hrvatska jeste zemlja na Mediteranu, ali svjesnost o toj posebnosti iščezava na kontinentu i kao tema ne uživa dovoljnu posvećenost. Iako smo mala zemlja, čak i naš mali doprinos može doprinijeti misiji očuvanja Mediterana i svih njegovih posebnosti, poručila je, Plavuša – Matić naglasivši kako je Zaklada 15 godina bila aktivna u procesima i raspravama o 42 mediteranske zemlje.

Sva lica Mediterana

Kada govorimo o Mediteranu, točnije o njegovim obalnim regijama, promatramo ga kao organski, ali kompleksan mikrokozmos, neobičan amalgam, sastavljen od tradicionalnog i modernog, koji obuhvaća povijest i kulturu zajedničke ponekad i problematične prošlosti, karakterizirane između ostaloga svojstvenim tipom lako prepoznatljivog lokalnog humora, kojega lako i često intuitivno zna prepoznati svatko tko živi na Mediteranu.

– U kontekstu civilnog društva i zagovaranja društvenih promjena pokušavamo naučiti kako premostiti kulturološke razlike i prihvatiti promjene kroz koje zajedno prolazimo. Kultura, klima, jezici, žene i društvo općenito, samo su neki od naših područja interesa, naravno uz doživljaj Mediterana kako ga žive i baštine ljudi te 42 zemlje, kazala je Plavuša-Matić i zaključila kako je druženje u Zadru samo početak duge priče o Mediteranu u Hrvatskoj.

NJ.E. Fabien Fieschi, Veleposlanik Republike Francuske u RH poručio je kako mu je Mediteran tema jako bliska srcu, naročito iz aspekta zaštite okoliša i razvoja civilnog društva.

– Drago nam je vidjeti napredak hrvatskih udruga civilnog društva na prezentaciji tema vezanih uz Mediteran. Mi Francuzi veliki smo zagovornici upravo takvog načina rada i podupiremo spajanje mediteranskih kultura sjevera i juga. Godinama to pokušavamo unaprijediti organizacijom različitih summita, druženja, a 2025. godine u Nici ćemo biti domaćinom 3. UN-ove konferencije o oceanima, najavio je veleposlanik Fieschi, dodavši kako u sklopu te konferencije žele ojačati zakonski okvir za zaštitu oceana te povezati znanstvenike i donositelje odluka.

Poprište ratova

– Mreža naših ambasada potpomaže konkretne poteze lokalnih zajednica, promiče suradnju sa znastvenim institutima i sveučilištima, te potencira bilateralne i multilateralne sastanke o sigurnosti na Mediteranu, zaštitu njegova prirodnog mikrokozmosa i ublažavanje klimatskih promjena kroz održivi turizam, održivu proizvodnju energije i razvoj civilnog društva, poručio je Fieschi.

Mnogo je elemenata, ukorijenjenih u tradiciji i povijesti, zajedničkih narodima na Mediteranu, u načinu života i razmišljanja, o čemu je govorio NJ.E. Juan Gonzales – Barba, veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH, naglasivši kako je Mediteran oduvijek bio prostorom velikih sličnosti, ali i razlika, koje su narode često razdvajale, ali i služile kao prilika za bolje povezivanje i upoznavanje.

– Svaka se priča o Mediteranu i njegovim licima danas mora provesti pazeći da ne zaboravimo tužnu činjenicu kako je upravo prostor Mediterana poprištem dvaju razornih ratova – onog između Izraela i Hamasa, te Rusije i Ukrajine, koja se preko Crnog mora ubraja u zemlje mediteranskog bazena, istaknuo je španjolski veleposlanik.