Butković: Stranih radnika je sve više, a bude li potrebno i povećavat ćemo broj radnih dozvola

EFRI gospodarski forum, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i EFRI Gospodarskog savjeta, okupio je danas u riječkom Hotelu Hilton Costabella brojne uzvanike iz političkog i gospodarskog života, koji su kroz predavanja i zanimljive panele raspravljali o ekonomskim prilikama, poslovnom okruženju, te načinima da se ono unaprijedi.

U sklopu događaja uvodno izlaganje održao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastruktura, koji je govorio o provedbi velikih, strateških infrastrukturnih projekata u mandatu ove Vlade, u zadnjih sedam, osam godina, a čija realizacija, kako je kazao, ima značajne implikacije na rast i razvoj gospodarstva, te zapošljavanje.

– Ti projekti pozicionirali su Hrvatsku, prometno, te u gospodarskom i geostrateškom smislu na ono mjesto koje nam i pripada. To su naravno Pelješki most, investicije u Rijeci, dovršetak 5c koridora, završetak autoceste prema Sisku, tunel Učka sa završetkom do Matulja, ulaganja u zračne luke, i luke, te ono što nam još preostaje, a što je već i krenulo, ulaganja u željeznicu, što je u idućih desetak godina nekih 6 milijardi eura.

Mislim da možemo biti zadovoljni i napravljenim, i gospodarskim pokazateljima koji iz toga slijede. Nakon korone Hrvatska je vrlo brzo gospodarski ozdravila, a procjene Europske komisije sada govore da ćemo biti zemlja s najbržim rastom BDP-a u EU. To je potvrda svega što smo radili.

Znali smo pravovremeno odgovoriti i na rast cijena energenata, kroz šest paketa mjera koje je Vlada donijela, a bio nam je cilj rasteretiti prije svega građane, ali i poduzetnike, rekao je Butković u Rijeci. Komentirao je problem s kojim se gotovo svi gospodarstvenici suočavaju, a to je nedostatak radne snage. Tko će sve te projekte odraditi, pitali smo ministra.

– Istina je da je sve više radne snage koja dolazi izvan Hrvatske. Nemamo dovoljno ljudi da bismo pokrili sve te djelatnosti i podaci govore da je trenutno oko 80 do 100 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj. Nažalost, s time živimo.

Za sada konkretno nemamo problema u provedbi ovih velikih građevinskih projekata, a i turizam je ove godine dobro pokriven, no pratit ćemo trendove i sukladno tome povećavati broj radnih dozvola, jer život ne smije stati, odnosno provedba projekata i sve što ide uz to mora ići, naglasio je Butković. Kaže da ni spomenute pakete mjera pomoći Vlada za sada neće ukidati, a što se tiče paketa mjera koji se odnosi na cijene struje i plina, to je, navodi, na snazi do kraja trećeg mjeseca.

– Pratit ćemo situaciju, no za sada nema ukidanja, potvrdio je Butković. S obzirom da je na izlaganju spominjao i modernizaciju Zračne luke Zadar, kao i uspjehe nekih drugih domaćih zračnih luka, novinari su ga pitali, hoće li i Zračna luka Rijeka doživjeti neki paket modernizacije.

– Trebala bi svakako, to je jedna od najvećih zadaća uprave te zračne luke, ali i lokalne zajednice. Zadar se konkretno približio milijun putnika, a Rijeka nema to povećanje, i tu treba uložiti napore da se najprije osmisli što ova destinacija želi biti, iako naravno ima ograničavajućih faktora jer je više auto auto-destinacija, no država će sigurno učiniti sve da i Zračna luka Rijeka bude bolja i da se i ona modernizira.

To je i apel svima, i županu, i gradonačelnicima, i državi naravno, da napravimo da Rijeka i tom dijelu napravi iskorak, jer su svi ostali projekti već dobro odrađeni, rekao je Butković.

Inače, uvodno su se okupljenima obratili izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, predsjednica  Programskog i organizacijskog odbora Konferencije, te prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, naglasivši da riječki Ekonomski fakultet ima ogromne kapacitete, pri čemu i organizacijom ovog skupa nastoji biti još prisutniji u hrvatskom gospodarstvu i društvu.

Govorili su potom David Sopta, predsjednik EFRI gospodarskog savjeta, prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, te Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke i Petar Mamula,  zamjenik župana Primorsko-goranske županije.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je uvodno izlaganje o uvjetima financiranja u Hrvatskoj i rekao je da se građani u Hrvatskoj zadužuju po puno povoljnijim uvjetima od brojnih zemalja EU koje nisu članice eurozone.

– ECB je od lani digla ključne stope za 4,5 postotnih poena, a prijenos na uvjete financiranja u našoj zemlji bio je niži nego u eurozoni, a na stambene kredite konkretno i najniži u cijeloj eurozoni. I što se tiče poduzeća, zabilježen je također manji porast kamata, zato što je visoka stopa likvidnosti banaka.

Što se tiče kamata na stambene kredite, tu smo u zadnji 10 godina napravili puno na zaštiti potrošača, smanjen je udio onih s promjenjivom stopom na 30 posto, od čega ih je puno vezano na domaći NRS koji raste sporije, a ako su vezani na euribor, u zakonu imamo ograničenje rasta kamata, rekao je Vujčić.

Kaže da je istina da je preko državnih trezoraca aktivirana štednja građana, što stvara pritisak na rast depozitnih stopa, odnosno kamata na štednju, ali je „višak likvidnosti i kapacitet štednje takav da će se te kamate povećavati, ali slabo.“

Na pitanje, hoće li, s obzirom da je ECB dakle prestao povećavati ključne stope, kamate na npr. stambene i gotovinske kredite građana uskoro možda početi padati, Vujčić je rekao da se za sada prvenstveno uočena prva reakcija na tržištu kapitala, odnosno tržištu državnog duga (obveznicama), koji prvi reagira, i tu smo, kaže, „vidjeli da su se čak malo spustili prinosi na državne obveznice, jer tržišta očekuju da je ovo bio zadnji porast ključnih kamata.“

– No, kao što je rekla predsjednica ECB-a, mi ćemo tu razinu kamata zadržati i u prvoj polovici sljedeće godine što znači da se neki značajniji pad kamata može očekivati tek kasnije, rekao je Vujčić.

U nastavku su uslijedili paneli “Refleksija na poslovno okruženje u Hrvatskoj”, “Budućnost održivosti: Kako ESG strategija transformira korporativno upravljanje”, EFRI Gospodarski savjet “Strateški projekti – izazovi i prilike” i “Umjetna inteligencija: Izazovi i mogućnosti za poslovni svijet”.

Članovi EFRI Gospodarskog Savjeta su istaknuti poduzetnici, gospodarstvenici i predstavnici javne vlasti; Saša Drezgić (Ekonomski fakultet u Rijeci), Vesna Buterin (Ekonomski fakultet u Rijeci), Boris Vujčić (HNB), Zlatko Komadina (PGŽ), Marko Filipović (Grad Rijeka), Ante Žigman (HANFA), Ankica Kruljac (Novi list), David Sopta (Jadrolinija), Željko Mandarić (Adria Oil), Denis Vukorepa (Lučka uprava Rijeka), Kristijan Pavić (Adriatic Croatia International Club d.d. – ACI), Ivo Usmiani (JGL), Denis Buterin (Porezna uprava Rijeka), Hrvoje Šimović, (INA d.d.), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac), Luka Ćurković (Plodine d.d.), Marin Bezić (Infobip), Teuta Duletić (Lürssen Design Center Kvarner), Ivić Vodopija (Maersk), Zvonimir Savić (HGK), Andrej Franulović (Carinska uprava PU Rijeka), Bahrudin Kovačević (BKS banka), Nataša Jokić Nastasić (Ekonomska škola Mije Mirkovića).