Dan šećerne bolesti: U Zadru upriličene tradicionalne prigodne akcije Cukrića i dviju škola

Foto: Luka Jeličić

U povodu Svjetskog dana šećerne bolesti, udruga Cukrići je već tradicionalno, u suradnji s Hotelijersko-turističkom i ugostiteljskom školom te Medicinskom školom Ante Kuzmanića, organizirala niz prigodnih aktivnosti na Narodnom trgu. Slogan ovogodišnje inicijative je »Prepoznajte svoj rizik, saznajte svoj odgovor«, a cilj obilježavanja je osvješćivanje i edukacija javnosti o važnosti ranog otkrivanja dijabetesa tip I i II, svakodnevne rekreacije i zdravih prehrambenih navika.

Mjerenje šećera

Učenici i profesori Medicinske škole tako su mjerili šećer u krvi i krvni tlak svim zainteresiranim građanima, a Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola je pripremila i predstavila zdrave slastice.

Uz to, u prostoru Znanstvene knjižnice Zadar i uz veliku podršku djelatnika Knjižnice, predstavljena je izložba fotografija pod nazivom »Povijest šećerne bolesti još uvijek se piše«. Uz izložbu fotografija, svi okupljeni imali su priliku vidjeti i uniforme medicinskih sestara i medicinskih tehničara kroz povijest.

Nadalje, ovogodišnji novitet bila je javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka zaposlenicima Grada Zadra od strane studenata i mentora Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, a predvečer se organizirala šetnja do Pozdrava Suncu gdje su organizatori iskazali zahvalnost sugrađanima za veliku pomoć i podršku.

– Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine kako bi se upozorilo ljude na važnost svakodnevne rekreacije, zdrave prehrane i redovnih kontrolnih pregleda. Uz to, obilježava se kako bi se moglo veličati otkriće inzulina, odnosno terapije za oboljele od ove bolesti. Bitno je shvatiti da bez zdrave prehrane i bez fizičke aktivnosti nismo nigdje. Moramo slušati svoje tijelo i iskoristiti svaki dio nas koji može utjecati na našu budućnost. U današnje vrijeme je stres jako velik, svi se nalazimo u nekim stresnim razdobljima i poslovima, to je možda ponekad i neizbježno. No, moramo naći način kako ispuhati taj stres i kako da ga kroz godine ne akumulirati jer nam to samo šteti, kaže Doris Bailo, predsjednica udruge Cukrići, iskazujući posebnu zahvalnost Znanstvenoj knjižnici Zadar na prostoru za izložbu.

Kada je riječ o zdravim obrocima koji se preporučaju dijabetičarima, jedna od bitnih stvari je koristiti prirodne šećere koje gušterača lakše preradi, a kako nam kaže Kristina Lončar, strukovna učiteljica slastičarstva u Hotelijersko-turističko i ugostiteljskoj školi, itekako se može uživati u hrani s prirodnim okusima.

Doris Bailo, predsjednica udruge Cukrići, Foto: Luka Jeličić

Kolačići na bazi rogača

– Već tradicionalno podržavamo ovu inicijativu s udrugom Cukrići, a za njih već možemo reći da su nam stari i dobri prijatelji. Radimo dijabetičarsku kuhinju, a ove smo godine odlučili imati retro izdanje, odnosno sve se baziralo po principu »Kako su jeli naši stari«. Sklopili smo sadašnjost i prošlost s naglaskom na namirnice koje su prije puno godina bile jako važne, a danas su već pomalo zaboravljene. Napravili smo palentu s malo kiselog vrhnja, a za »slatko« smo pripremili kolačiće na bazi rogača, oraha, maslinovog ulja, slanutkovog brašna i čokolade. Nema jaja, šećera ni mlijeka, a kao zamjenska tekućina korištena je voda. Zanimljivo je da je rogač u ovom podneblju svima jako dobro poznat, ali je manje poznato da je on jako dobar za dijabetes jer smanjuje glukozu u krvi, odnosno u organizmu. Uglavnom, kada probate te kolačiće, uopće ne osjetite da fali šećera. Bitno je da uživate u prirodnim okusima bez aditiva, a prirodne šećere gušterača puno lakše preradi, objasnila je Lončar.

Svjetski dan šećerne bolesti najveća je svjetska kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti koja skreće pozornost na probleme od velike važnosti za osobe sa šećernom bolešću te šećernu bolest drži u središtu javnosti i politike.

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je 2022. godine bilo 388.213 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.