Porast plaća i priljev novih članova uvećali imovinu mirovinskih fondova

Obvezni mirovinski fondovi u prvih su devet mjeseci ove godine imali 19,4 milijarde eura vrijednu neto imovinu zahvaljujući pozitivnim prinosima kojima su poništili sve gubitke, odnosno negativne prinose iz prošle godine. Neto imovina obveznih mirovinskih fondova tako je krajem rujna za 76,4 milijuna eura ili za 0,4 posto bila veća u odnosu na kolovoz, dok im je broj osiguranika veći za gotovo deset posto pa imaju više od 2,3 milijuna članova.

Na temelju tih podataka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u svojoj objavi o radu obveznih mirovinskih fondova slavodobitno zaključuje da su OMF-ovi »pobijedili inflaciju«, no ekonomska struka ih demantira.

Obveznice dominiraju

– Ne bih rekao da su fondovi pobijedili inflaciju jer bi to značilo da su prinosi fondova viši od stope inflacije, pojašnjava ekonomski analitičar dr. Petar Vušković i dodaje da bi bilo pravilno reći da su zbog rasta plaća i izuzetno niske stope nezaposlenosti fondovi bilježili jači investicijski potencijal koji je naišao na plodno tlo viših kamatnih stopa koje vodi Europska centralna banka. A više kamatne stope na kapital, pojašnjava Vušković, znače i više prinose za fondove.

No, u Hanfi navode da se glavni razlog za oporavak prinosa nalazi u oporavku obvezničkog tržišta, a time i obvezničkog portfelja OMF-ova. Tako su ulaganja OMF-ova u obveznice krajem rujna iznosila 12,1 milijardu eura, od čega su fondovi kategorije A uložili 146 milijuna eura, oni iz kategorije B 10,3 milijarde eura, dok su fondovi iz kategorije C u obveznice uložili 1,6 milijardi eura.

OMF-ovi su u isto vrijeme ulagali i u dionice, i to 4,3 milijarde eura, a tu se najveći dio odnosi na kategoriju B s uloženih 4,2 milijarde eura. Tako su ulaganja u dionice u ukupnoj imovini OMF-ova imala udio od 22,1 posto, a u obveznice 62,6 posto. Mirovinci su još ulagali i u investicijske fondove (2,2 milijarde eura), a najmanje u novac i depozite (575,6 milijuna eura).

Iako su mirovinski fondovi neto imovinu dijelom povećali zbog inflacije, analitičari ipak pozdravljaju vijest o rastu imovine fondova.

– Financijska vijest o rastu prinosa fondova je dobra i ohrabrujuća jer nam govori da smo ponovo ušli u »vrijeme stabilnosti« tržišta kapitala. To znači da su se dionički i obveznički indeksi stabilizirali nakon prošle godine kada su padali, i iz ulagačkog kuta gledano, za fondove i građane to je bila izuzetno loša financijska godina.

Kapital je plah, no čini se da je zabrinutost prošla, navodi Vušković i napominje da pozitivni prinosi ne bi bili mogući bez vjerovanja da rat u Europi neće eskalirati, da se ovladalo energetskom krizom te da su projekcije makroekonomskih indikatora za većnu članica EU-a dobre.

Rizik i uspjeh

Pri tom su najbolje prinose ostvarili fondovi tzv. kategorije A (u kojima su mlađi osiguranici, ali imaju i najviši rizik ulaganja) i jedino su njihovi prinosi bili realni, odnosno veći od inflacije, a neto imovina im je krajem rujna iznosila 367 milijuna eura. Iz Hanfe ističu da su takvi fondovi očekivano ostvarili najviše prinose od početka godine i u prvih devet mjeseci prinos je iznosio 10,5 posto.

Fondovi kategorije B, koji imaju najviše članova, a radi se o osiguranicima na sredini radnoga vijeka (njih oko 82,4 posto), krajem rujna su imali i najveću neto imovinu od 17,2 milijarde eura, a prinos im je iznosio 6,5 posto.

Najmanje rizični fondovi, tzv. kategorije C, u kojima su osiguranici koji uskoro idu u mirovinu, u istom su razdoblju imali neto imovinu od 1,7 milijardi eura i imali su očekivano najniži prinos od 1,1 posto. U Hanfi pritom očekuju da bi i fondovi kategorije B mogli ostvariti prinose veće od stope inflacije. Ostaje još kategorija C koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak, poručuju iz Hanfe.

Važnost bruto plaće za mirovinu

Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova ograničeni zakonom (ipak se radi o našim mirovinama), iz Hanfe najavljuju da su u pripremi zakoni koji idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova. Te promjene će im omogućiti alternativna ulaganja i proširenje lepeze ulaganja. Liberalizacija rada OMF-ova, navodi Vušković, donijet će bolju diversifikaciju ulagačkog portfelja, a što je portfelj bolji, odnosno različitiji, ulagački rizik je manji. To su financijske osnove, podsjeća Vušković.

Pritom ističe da su istraživanja pokazala da u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o važnosti bruto plaće, odnosno o ulaganju mirovinskih doprinosa kroz obvezne mirovinske fondove. Napominje da je to naša akumulirana imovina i da s pravom moramo znati u svakom trenutku koliko ona iznosi jer će o njoj na kraju ovisiti koliko kvalitetno ćemo provesti starost.