U protekle dvije godine, tri maloljetnice prekinule trudnoću u OB Zadar

Moderni trendovi, sve brži stil života i okretanje ka digitalnom svijetu pred roditelje djece i adolescenata stavlja sve veće zahtjeve u pogledu kvalitetne i kontinuirane komunikacije o svim aspektima života i odrastanja, pa tako i seksualnosti, temi koja je, unatoč informacijama koje preplavljuju digitalne platforme, i dalje škakljiva u obiteljima. Kruti, zastarjeli i nedorečeni školski kurikulumi samo su jedan od razloga zašto se Hrvatska još uvijek nalazi na donjem dijelu ljestvice kada se govori o kvaliteti spolnog odgoja u školama, kao i činjenici da je seksualnost još uvijek »tabu« tema u javnosti.

Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2.352 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 731 (32 posto) imalo spolni odnos. Većina učenika je prvi spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina. Od 731 spolno aktivnog učenika njih 138 (19 posto) prilikom spolnog odnosa nije koristilo kondom kao zaštitu.

Ovi podaci ukazuju na važnost javnozdravstvenog djelovanja u području očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja. Na to je podsjetila i dr. Polona Bencun Gumzej, specijalistica školske i sveučilišne medicine te psihoterapeutkinja za djecu, obitelj i odrasle s kojom smo razgovarali o modernim trendovima kod mladih, seksualnim navikama, kao i spolnom odgoju u školama.

Zastarjeli kurikulumi

Unatoč velikom napretku suvremenog društva, spolno i reproduktivno zdravlje se i danas često smatra osjetljivom, tabu temom. Ovu činjenicu važno je promijeniti i uključiti cijelu populaciju u otvoreni i iskreni razgovor o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja. Upravo društvenu promjenu i poimanje seksualnosti Bencun Gumzej ističe kao jedan od najvažnijih koraka ka zdravom seksualnom životu mladih, koji se često, preplavljeni brojnim informacijama s interneta, mogu naći u neistraženim vodama.

– Kada usporedite shvaćanja seksualnosti današnjih srednjoškolaca s onima od prije 15-ak ili 10 godina lako je zaključiti kako se potrebe generacija brzo mijenjaju, kao i načini na koje dolaze do prvih informacija o seksu i sponom životu. Diskrepancija često ne nastaje zbog manjka interesa ili informacija s bilo koje strane, već zbog načina njihove prezentacije, pojašnjava dr. Bencun Gumzej te ističe kako su današnjim adolescentima kurikulumi nezanimljivi jer su zastarjeli i nisu prilagođeni njihovu načinu gledanja na svijet.

Dostupnost kontraceptiva

– Pa čak su i predavači preko 30. godine života već nestručni prenijeti im informacije na način koji je njima atraktivan i zanimljiv ako se drže smjernica i preporuka koje se već druže vremena ne mijenjaju.

Upravo zato smatram da spolni odgoj kao takav ne bi u školama trebao biti izdvojeni predmet, jer je seksualnost dio društva i kao takva se ne bi trebala izdvajati u kurikulumu, već biti dijelom cjelokupnog nastavnog procesa, ne samo u sklopu nastave Biologije, već i Građanskog odgoja, Tjelesne i fizičke kulture, pa čak i redovita tema sata razrednika, kaže dr. Bencun Gumzej te naglašava kako bi škola trebala biti prvo mjesto gdje će djeca dobiti točne i znanstveno utemeljene informacije o seksualnosti.

– Osim toga, zdravom pogledu na seksualnost svakako bi pomogla i laka i neometana dostupnost svih vrsta kontraceptiva, kao i njihova cjenovna pristupačnost, smatra dr. Bencun Gumzej.

Neprovjerene informacije

Objašnjava dalje kako bi izdvajanje spolnog odgoja kao zasebnog predmeta stvorilo zavrzlamu, jer se sigurno ne bi odmah moglo dogovoriti tko bi i kako predavao taj predmet i kako bi se i u koliko dugom periodu održavala pripremna edukacija za buduće nastavnike. Sugerira zato da se pitanje seksualne edukacije uvrsti kao redoviti predmet na pedagoškim i obrazovnim fakultetima, kako bi nastavnici s fakulteta izašli spremni uhvatiti se u koštac sa svim pitanjima koje bi njihovi učenici mogli imati o romantičnim vezama i seksu.

– Postavilo bi se isto tako i pitanje koliko bi nastavnici mogli biti otvoreni i opušteni prilikom razgovora s djecom, kao i to koliko i kako naglašavati pitanja seksualnosti. Danas živimo u vremenu u kojem i prelak pristup informacijama stvara iste probleme kao i nedostupnost informacija.

Zdravo spolno ponašanje ovisi i o točnim informacijama kojima djeca imaju pristup. Utoliko je teže pripremiti se za takve razgovore, jer djeca, a to znam iz profesionalnog iskustva, na predavanja koje održavam često dolaze s pitanjima koja su očita posljedica izloženosti pornografskoj industriji i informacijama koje se temelje ili na zabludama ili romantičnim bajkama i nemaju nikakve veze sa realnom slikom većine romantičnih ili seksualnih veza, objašnjava dr. Bencun Gumzej, naglasivši kako se digitalni aspekt nikako ne smije zanemariti prilikom kreiranja kurikuluma o spolnom zdravlju.

– Znanstveno utemeljene informacije može biti teško pronaći na internetu, jer šum u informacijama, kao i zasićenost raznim neprovjerenim i nestručnim izvorima zamagljuju i otežavaju pristup onim stranicama koje vode znanstvenici i stručnjaci.

Upravo se zato treba prilagoditi mladima i njihovu načinu traženja informacija, a to je u velikoj većini slučajeva preko digitalnih platformi, naglašava dr. Bencun Gumzej i podsjeća kako je važno naći zlatnu sredinu između sistema edukacije koji se temelji isključivo na tehničkim informacijama i sistema koji je zatvoren u sebe i ne daje mladima informacije koje su im potrebne.

Zatvorimo vrata stigmazitaciji

– Potonji je opis onaj kojim bih još uvijek opisala naš pristup temi seksualnosti. Još se uvijek vodimo onim da je »tabu« s mladima pričati o seksu, što ne samo da ih dovodi u zabludu, već i prisiljava da se educiraju preko platformi koje nisu provjerene.

S druge je strane tzv. skandinavski pristup, koji iako je najhvaljeniji u Europi, ponekad može biti krut i nezanimljiv, jer se temelji prvenstveno na »mehanici« seksualnih odnosa, dok se romantični i emotivni aspekt stavlja u drugi plan. Seksualnost je biološki poriv i u većoj ili manjoj mjeri dijelom života većine populacije na svijetu.

Pixabay

Upravo se zato treba prestati sa stigmatizacijom seksualnosti i poriva koji nas prate većinu života, kaže dr. Bencun Gumzej i dodaje kako je lepeza seksualnosti i osjećaja kroz koje možemo proći kroz život jednako zbunjujuća za mlade i one starije.

– Upravo zato treba biti proaktivan, a ako situacija zahtijeva, i provokativan. Mladima su danas informacije već dostupne i lako pristupačne, tako da dolazimo do točke gdje oni mogu pomisliti da se više ne trebaju obraćati roditeljima za takva pitanja, što je možda lakši i manje neugodan, ali nimalo ispravan put.

Seksualnost i svi njezini oblici i intenziteti kao takvi se moraju normalizirati prvo na društvenoj razini, da bi onda ti isti razgovori postali normalnom svakodnevicom između roditelja i djece. Stigmatizacija i dvostruki standardi mogu samo pogoršati trenutno stanje, jer promjena na bolje može doći samo iz našeg društva, poručuje dr. Bencun Gumzej i napominje kako su internetske platforme oruđe pristupa generaciji »Z«.

– Što se tiče stručne i tehničke izvedbe takvih programa u školama, to je pitanje međusektorske i međuinstitucionalne suradnje, gdje mi kao djelatnici Zavoda za javno zdravstvo i educirani stručnjaci stojimo na raspolaganju svim školama, ističe dr. Bencun Gumzej.

Pixabay

Maloljetničke trudnoće i abortusi

Kao specijalistkinja školske i sveučilišne medicine te psihoterapeutkinja upozorila je na važnost zdrave i dvosmjerne komunikacije.

– Kada bismo mi bili seksualno slobodno i otvoreno društvo tada više ne bi bilo prostora za sram, krivnju i grižnju savjesti. Prema istraživanjima i iskustvima stručnjaka, to su tri najčešće emocije koje mladi poistovjećuju sa slobodnim stupanjem u romantične i seksualne veze koje društvo možda ne bi odobrilo.

Dio takvog razmišljanja posljedično je i problematika neželjenih trudnoća, koje, u velikom broju maloljetničkih slučajeva završavaju prekidom trudnoće, objašnjava dr. Bencun Gumzej.

Iz zadarske Opće bolnice dobili smo informaciju kako su u ovoj i prošloj godini zabilježena tri prekida trudnoće, koje su maloljetnice zatražile u Općoj bolnici Zadar što na prvu možda nije zabrinjavajuća činjenica, ali dr. Bencun Gumzej objašnjava kako statistika koju vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije pouzdana.

– Službeno, statistika se vodi za trudnoće djevojaka u dobi od 15 do 19 godina. No, to nije pouzdano, jer djevojka koja se porodi nakon 18. godine tehnički više nije maloljetnica. Uputnije bi stoga bilo koncentrirati se jednako na maloljetničke trudnoće, bilo da su one iznesene ili prekinute.

Tu se, naravno, postavlja i pitanje dostupnosti abortusa u našim zdravstvenim ustanovama, kao i pitanje koliko je maloljetnih djevojaka, zbog nemogućnosti pristupa toj zdravstvenoj usluzi ili osude društva bilo prisiljeno abortus obaviti u inozemstvu, a, nažalost, svjedoci smo činjenice da se to u nas redovito događa, zaključuje dr. Bencun Gumzej, upozorivši kako se seksualnost ne smije niti banalizirati niti profanizirati.