Kristijan Pavić: ‘Učinit ćemo sve da ACI marina Rijeka bude prva i najbolja u Hrvatskoj i šire’

Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI-ja, našeg nacionalnog lanca nautičkih marina, gostovao je u Studiju 20a. Marinko Glavan razgovarao je s njime o odličnim rezultatima ACI-ja i najvećim prihodima ostvarenim u četrdeset godina poslovanja. U prvih devet mjeseci ACi je ostvario oko 195 milijuna kuna, čak 70% više nego lani. Rast je zabilježen u svim marinama.

Odmah ćemo krenuti u glavu s temom koja je dosta uzbudila duhove u Rijeci zadnjih dana. Proteklog tjedna izjavili ste u Splitu da vam je draže ulagati u Split nego u Rijeku. Što ste mislili s tom izjavom?

Izjava je izvučena iz konteksta. Pitanje je bilo postavljeno na konferenciji, čija je tema bila razvoj Splita kao nautičke destinacije.

U kojem kontekstu ste je onda izrekli?

U smislu oportunitetnosti ulaganja danas u destinaciju. Split je u ovom momentu razvijena nautička destinacija, Rijeka će sutra biti. Jednostavno, taj kontekst ovog momenta…

Isplati li se ulagati u Rijeku?

Znači li to da se u Rijeku ne isplati ulagati, a u Split da ili?

Ne, upravo obrnuto. Mislim da smo mi kao ACI pokazali što mislimo o Rijeci kao nautičkoj destinaciji kad smo pokrenuli priču projekta ACI marine Rijeka u prostoru Porto Baroša i s time dali svoj stav i mišljenje. U konačnici uložit ćemo novac da se ta marina dogodi i da Rijeka postane nautička destinacija.

Hoćete li? Dosta su se uzbudili i stručni krugovi, ljudi koji su profesionalno vezani uz nautički turizam, marine i srodne djelatnosti. Puno njih je komentiralo upravo tu vašu izjavu u kontekstu da sta vi vrlo oprezan čovjek, koji teško daje takve izjave. Boje se da je to možda uvod u otkazivanje projekta, u smanjivanje obujma ili nešto slično. Jesu li u pravu? Jesu li njihovi strahovi opravdani?

Nisu! Projekt ide dalje. U fazi smo ishođenja lokacijske dozvole. Nadam se da ćemo početkom sljedeće godine, negdje u prvom kvartalu, imati lokacijsku dozvolu. Dalje će se ići u izradu glavnog projekta. Mislim da će vrijeme pokazati koji je naš stav. Ovako je sad ispala ta jedna izjava, koja je izvučena iz konteksta i uzburkala javnost da je izrečeno nešto što nema utemeljenja u onim stvarima koje mi danas radimo.

Ide li u Rijeci previše sporo?

Kad smo već kod projekta marine u Rijeci dojam u javnosti je da ide nekako sporo. Od trenutka kad je bio raspisan natječaj, kad ste sklopili ugovore, još se ne vide fizički, konkretni radovi niti prvi potezi na tom prostoru. Zašto? Što se sada zbiva i kako će to ići dalje?

Prije svega, takav projekt zahtjeva puno pripremnih radnji koje treba odraditi. U odluci Vlade imamo dvije godine za ishođenje lokacijske dozvole. U tom roku bi trebali ishodovati lokacijsku dozvolu i sve ono što bi trebalo napraviti, od idejnog rješenja, studije utjecaja na okoliš, maritimnih studija, geomehaničkih istraživanja i svih onih predradnji koje se ne vide, koje su u tom smislu skrivene od javnosti, ali su nužne da bi se lokacijska dozvola mogla dobiti, a projekt realizirati.

Što slijedi nakoh ishođenja lokacijske dozvole? Je li to raspisivanje natječaja za izbor izvođača?

Ne! Treba pripremiti glavni projekt, na temelju toga se ishoduje građevinska dozvola i kreće s radovima. ACI Gitone u narednim danima ići će u smjeru odabira izvođača za izradu glavnog projekta. Paralelno ćemo raditi i na ishođenju lokacijske dozvole i na glavnom projektu, kako bi što više vremena uštedili.

Koliko će to sve skupa trajati?

Teško je govoriti o stvarima koje nisu u našim rukama i ne možemo mi odlučivati o njima. Iskreno vjerujem da ćemo jesen 2023. godine dočekati s izvođačima na terenu.

Projekt u dva dijela

Je li točno da je projekt podijeljen na dva dijela?

Da, govorimo o kopnenom i morskom dijelu. Cilj je da marina bude prva gotova, radi dužine i jednostavnosti radova u odnosu na kopnenu građevinu, rokovi su kraći. Marina bi tako mogla biti spremna ranije. Ići ćemo na dvije građevinske i dvije uporabne dozvole, da se tu dobije na vremenu.

Neće li to sve zajedno zakomplicirati stvari i produžiti rokove?

Ne, ne, upravo obrnuto. Poanta je u tome da ne čekamo neke dijelove koji nisu nužni za funkcioniranje marine, kako bi bila prva gotova. Onda će ostatak uslijediti u narednoj fazi.

Je li djelomično uzrok tome i to što su se sada u priču umiješali konzervatori. Koji su njihovi zahtjevi? Hoćete li projekt biti realiziran u cijelosti, kako je i zamišljeno, u morskom i kopnenom dijelu?

Koliko mi je poznato, dogovor s konzervatorima je postignut. Uvažili smo njihove stavove. Iako, kad gledate iz kuta investitora, prilikom raspisivanja natječaja smo imali jedne uvjete, onda su se promijenili. To nije značajno utjecalo na sam projekt. Određene modifikacije projekta su napravljene. Izgubili jesmo nešto vremena na tome, ali projekt ide dalje. Ne vidim tu nekih većih problema.

Podjela projekta na dva dijela zabrinula je dio struke. Neki se boje da je možda to uvod u to da se napravi morski dio, a onda kopneni dio ide na led. Lako ćemo, kad se stigne, stigne… I da će morski dio biti zimsko parkiralište za jahte.

Studija je napravljena na cjelokupnom projektu. Marina sama po sebi ima određenu razinu isplativost. Međutim, projekt iz našega kuta gledamo cjelovito i nemamo namjeru raditi polovično. Želimo završiti marinu na način na koji smo ju prezentirali javnosti i otvoriti je čim prije.

Što Rijeci donosi ACI-jeva marina?

Možemo li javnosti ponoviti što će sve marina donijeti? Što ona nudi i po čemu će biti nova i drugačija od drugih ACI marina?

Prije svega, nalazit će se u centru Rijeke. Kad govorimo o Rijeci kao o nautičkoj destinaciji ona danas nije razvijena, odnosno je u dijelu jahti koje su u putničkoj luci. Želimo ju pozicionirati kao marinu koja neće imati samo brodove do 20-30 metara. Pričat ćemo tu o jahtama koje su znatno većih dužina. Jedan od razloga zašto smo ušli u partnerstvo s Gitoneom, odnosno Lurssenom su njihovi kontakti i da privučemo tu vrstu klijentele.

Govorimo o marini koja ima 230-tak vezova prosječne dužine 16 metara i koja će imati sve one tehnološke sadržaje koje današnja marina traži. Dapače, zajedno s Inovacijskim centrom Lurssena implementirat ćemo sve one tehnologije današnjice pa i budućnosti, uključujući i vodik, da bi ta marina bila jednostavno prva i najbolja, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.

Koji su dodatni sadržaji koji će biti dostupni gostima, ali i građanima Rijeke?

Pored sadržaja marine imamo cijeli kopneni objekt u kojem će biti trgovački sadržaji, butige, restorani, bazen… Sve su to elementi koji mogu podići vrijednost tog prostora, da nama kao investitoru omoguće povrat investicije. Naravno, sve to bit će otvoreno za javnost, za građane Rijeke i sve ljude koji će dolaziti i s morske strane.

Na lukobranu Porto Baroša planirana je i šetnica?

Šetnica je predviđena prostornim planom i jedan je od uvjeta koje smo mi morali ispuniti. Dapače, želimo da građani Rijeke žive s marinom, da mogu prošetati i imaju pristup moru. Šetnica će biti na vrhu lukobrana, ispod nje bit će određeni sadržaji, između ostalog i prostor za jedriličarski klub, jer želimo i na taj način ostvariti suradnju s lokalnom zajednicom.

Nove tehnologije

Spomenuli ste razvoj novih tehnologija. Imali smo priliku prije nekoliko mjeseci vidjeti vaše partnere iz Lurssen grupe kako rade prva ispitivanja i snimanja morskog dna, podmorskog i nadmorskog dijela marine s uređajima kakvi se dosad nisu baš koristili u marinama, a daju 3D sliku cijele marine. Koliko će vam to poslužiti u razvoju marine? Planiran je i razvoj novih navigacijskih tehnologija, automatske navigacije… Možete li nam to predstaviti?

U ovom tehničkom dijelu možda neću moći pravilno se izraziti i reći sve detalje, ali riječ je prije svega o digitalnom twinu cijele marine koji ćemo imati “u oblaku”, imat ćemo uvida u sve detalje marine. ACI je uložio značajna sredstva u informatizaciju, ali u suradnji s Inovacijskim centrom imamo priliku ispitati sve nove tehnologije koje su danas u povojima, i vidjeti koliko su korisne i funkcionalne za marinu. Mogu to biti dronovi koji će nadgledati marinu, nastojat ćemo uključiti i umjetnu inteligenciju da nam pomogne upravljati procesima, kako dobili kvalitetu više, koja će nam s jedne strane služiti za upravljanje marinom, a s druge strane za sve one povratne informacije nautičarima. Pri tome mislim na sve, od online rezervacije veza, s točnom pozicijom koja će biti prosljeđena…

Koliko sam shvatio, u nekoj budućnosti instalirala bi se tehnologija koja bi omogućila da se brod praktički sam može privezati?

To je više pitanje tehnoloških mogućnosti samog broda, ali da. Samo pozicija, recimo vez B12 na koji će doći i dobiti točnu lokaciju putem GPS-a i ovisno o tome što brod ima s druge strane, vezati se na toj lokaciji.

Potencijali Rijeke

Razvoj alternativnih pogona veliko je pitanje u autoindustriji, u pomorskoj još i veća. Još nije odlučeno koja će tehnologija biti prikladna za brodove kojih veličina. Međutim, vodik se spominje kao jedno od mogućih rješenja, pogotovo vodik proizveden iz tzv. “zelene energije”. Koji su vaši planovi s vodikom?

Ideja je da se vodik i skladišti i da imamo crpku za vodik koja će biti na toj lokaciji. Nadamo se da će se tehnologija vodika razviti kako bi bila iskoristiva na plovilima koji će dolaziti u marinu. Želja nam je da ti sadržaji i usluga budu dostupni nautičarima.

Ostaje li u planu i velika garaža s 400-500 parkirnih mjesta?

Da! Jedan od uvjeta i naša želja je da to bude marina s pet sidara. Tu je i uvjet da se broj vezova zadovolji i po pitanju parkirnih mjesta. Naravno i svi kopneni sadržaji imaju svoje uvjete. Garaža je nužnost da se projekt može realizirati.

Predviđate dolazak većih brodova, skupljih brodova, čija klijentela je obično i nešto zahtjevnija. Može li Rijeka s okolicom ponuditi takvim gostima odgovarajuće sadržaje?

U Rijeci sam već šest godina. Ono što mi se sviđa u Rijeci je potencijal s kojim se Rijeka može razviti. Treba vam pet do šest sati do Dubrovnika. Kad pogledamo na toj udaljenosti od Rijeke imamo cijeli niz zemalja s bogatom klijentelom koja gravitira u Rijeci. Imajući u vidu sadržaje koje ćemo imati u marini, očekujem da Rijeka s okruženjem još dodatno podigne svoju kvalitetu ponude i da na taj način privučemo nautičare.

O razvoju elitnog nautičkog turizma

U ACI-ju u zadnje vrijeme dosta govorite o razvoju elitnog nautičkog turizma. Koje su sve destinacije, osim Rijeke i Rovinja, gdje je takva investicija već ostvarena, koje bi se mogle razviti za zahtjevnu klijentelu?

Prije svega, tu ovisimo o destinacijama. Možemo mi razviti fantastičnu marinu, ako destinacija na to ne odgovori na adekvatan način i ne razvije one sadržaje koji su potrebni za privući nautičara, samo je to na određen način izgubljeno vrijeme i energija. Kad govorimo o konkretnim destinacijama, mi iz našeg kuta vidimo destinacije poput Splita i Dubrovnika, koje su i turistički danas razvijene. Korčula je izgradnjom Pelješkog mosta postala puno bliža i vidljivija široj javnosti. Imamo i mogućnosti Pule sa svim svojim sadržajima, od amfiteatra na dalje. Ima tih destinacija koje su nama u portfelju, s naglaskom na ove. Pratimo i što će se događati u ostalim destinacijama.

Jedan takav projekt ste već završili, u Rovinju. Kakva su iskustva? Što se pokazalo nakon završetka? Jesu li gosti odgovorili onako kako ste to vi namjeravali? Kakva je potražnja za vezovima u Rovinju i što je sve bilo potrebno da se dovede klijentele s većim, skupljim brodovima koja će trošiti više novca u destinaciji?

Imali smo tu nesreću da nakon prve sezone se dogodilo dvije godine covida zbog čega smo sporije ušli u cijelu tu priču. No, u ovome momentu marina u Rovinju je puna. Idemo u smjeru da je dovodimo na one razine prihoda koje smo planirali. Naravno, u startu kad smo krenuli, išli smo u partnerstvu s Maistrom. Izgradnja hotela Park u blizini marine podigla je atraktivnost. Bilo je puno jednostavnije privući tu klijentelu.

U marini ste smanjivali broj vezova i prilagođavali sadržaje?

Da, smanjili smo broj vezova da privučemo klijentelu. Nauštrb broja vezova išlo se na veću kvalitetu. Isplativost marine se pozicionira na drugačiji način. Kad pričamo o elitnim destinacijama, onda ne govorimo samo o sadržajima koji se nalaze u samoj marini. S izgradnjom hotela Parka i razvojem Rovinja kao destinacije koja ipak stremi jednoj drugoj vrsti turizma, osim masovnoj, rezultira time da ćete privući određenu klijentelu i da će se onda sama ta destinacija i razvijati u smjeru elitnijeg turizma.

Manje elitni vezovi

Hoće li ostati vezova za manje elitne nautičare?

Naravno, s naše 22 marine ne gledamo samo velike brodove i elitni nautički turizam nego gledamo cjelokupnu ponudu. I onaj brod od 8 metara, i od 18, i 28 i 58 metara je nautičar koji je dobro došao u naše marine. Naravno, da profiliramo pojedine marine na određeni način, ali isto tako ne zaboravljamo i sve one nautičare s kojima je ACI nastao.

Koliko ima prostora za širenje nautičkog turizam u Hrvatskoj u fizičkom smislu? Jesu li kapaciteti i prostori na kojima mogu biti nautičke marine zapravo u dobroj mjeri popunjeni? Treba li ići na kvalitetu, a ne više na kvantitetu?

Trebamo pričati prije svega o kvaliteti kao takvoj. Možda se i ne spominje dovoljno da je Hrvatska charter sila broj 1 u svijetu. Broj plovila koji je danas u Hrvatskoj u charteru nas pozicionira kao svjetski broj 1. Moramo početi pričati i o održivosti. Danas se još uvijek traži vez više. Ima prostora, samo je pitanje koji je taj broj plovila i na koji način ćemo upravljatti procesima.

Ako se pretjera s brojem plovila, neće li se onda upravo postići suprotni efekt da destinacija onda i neće biti toliko privlačna turistima, ako baš bude prenapučena?

Zato i kažem, moramo paziti na održivost i usmjeravanje destinacija, što i utječe na broj plovila.

O charter floti

Postoje i marine koje su specijalizirane, poput vaše marine na Murteru, koja je jako orijentirana ka jedrenju, i u sportskom i u rekreativnom smislu.

Imamo portfelj od 22 marine, imamo gradske marine, imamo sezonske marine koje su otvorene samo u sezoni i imamo marine koje imaju većinu svojih plovila u charteru. Tako da mi unutar samog ACI-ja imamo razne profile marina koje prilagođavamo tržištu. Imamo i vlasnike s jedne strane, imamo i charter s druge. Trebate i tim procesima u samoj marini upravljati, a pogotovo u tranzitima.

Koliko se charter flota oporavila od dvije godine covida?

Prema informacijama koje imamo od charteraša poprilično se popravila.

Je li broj plovila u charteru koja su u ACI-jevim marinama otprike jednak onome koji je bio 2019. godine?

Broj charter plovila je poprilično stabilan kroz cijelo ovo razdoblje. Naravno, onaj prvi refleks vlasnika charter plovila bio je da smanjuju troškove. Dio ih je napustio marine, ali već kroz prošlu godinu i ovu godinu ta plovila su se vratila. Naravno, u pojedinim marinama su se promijenile strukture, ali generalno broj je stabilan.

Povijesno dobri rezultati

Iza vas je godina u kojoj ste ostvarili povijesno dobre rezultate u smislu financija. Nikad veći prihodi, nikad veća dobit! Kako je to izgledalo po regijama? Jesu li sve regije, od sjevera do juga, radile jednako dobro ili bolje nego 2019.? U čemu su bile razlike, ako su postojale?

Nautika i naša struktura prihoda dijelili su sudbinu hrvatskog turizma. Ako ćemo krenuti od juga brojke se još nisu oporavile na razinu 2019. godine. Već na splitskom i šibenskom području neke marine su i prešle 2019., neke su blizu, a kad govorimo o sjeveru velika većina marina je i prešla rezultate ostvarene u 2019. godini.

Očekujete li da će taj rast nastaviti?

U određenom dijelu da. Naši kapaciteti se mijenjaju iz godine u godinu zbog promjene strukture plovila. Brodovi su sve veći. Za marinu koja je prije imala recimo 350 vezova, danas više jednostavno 350 brodova tamo ne stane zbog promjene gabarita brodova. Zadovoljan sam našoj popunjenosti. Očekujem da ćemo i dalje rasti u narednim sezonama.

O povećanju plaća

Jesu li radnici ACI-ja osjetili na plaćama rekordan rast prihoda?

Jesu. Kroz razdoblje covida radnicima smo zadržali sva prava. Za razliku od mnogih u turističkom sektoru plaće u ACI-ju su ostale na onim razinama pred pandemiju. Sad smo u završnoj fazi razgovora sa sindikatima oko izmjene kolektivnog ugovora koji će uvažiti sve činjenice koje se danas događaju na tržištu. Prije svega inflaciju. S obzirom na dobre rezultate i sukladno kolektivnom ugovoru povećali smo, odnosno dali bonuse na plaće u 7., 8., 9. i 10. mjesecu.

Hoćete li povećati i osnovice na plaću?

Da.

Kako ćete zadržati taj trend rekordnih prihoda i u što ćete još uložiti? Koja ćemo ulaganja prva vidjeti u marinama? Što će biti s novim tehnologijama koje smo spominjali? Već ste bili najavili da ćete dio tehnologija iskušati u marinama koje već postoje, ne odmah i prvo u Rijeci?

Razrade projekata s novim tehnologijama su još uvijek u tijeku. Ičići su jedna od marina u kojima ih imamo namjeru implementirati. Što se investicija tiče, ACI kao sustav mora prije svega riješiti pitanje produljenja koncesija koje su osnova za daljnja ulaganja. U ovom momentu, konkretno za sljedeću godinu više radimo na projektnoj dokumentaciji nego na nekim konkretnim projektima. Jer, bez produljenja koncesije…

Uložili 700 milijuna u marine

Što za vas u tom smislu donosi novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru, za nautički turizam općenito i za ACI konkretno? Hoće li tu biti nekih bitnih promjena u odnosu na ono prije po pitanju marina? Tu je i pitanje koncesija.

Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne mijenja značajno status luka nautičkog turizma. Više se tu moramo referirati na Zakon o koncesijama i gledati što nam sve nosi. Naše koncesije ističu koncem 2030. godine, to nije dovoljno dugo razdoblje da bi se kompletne investicije amortizirale…

Možete li na temelju dosadašnjih investicija tražiti produljenje koncesije? Vidjeli smo takve primjere u cestogradnji, gdje je Bina Istra uložila novac u drugu cijev tunela Učka, sad će proširiti trasu prema Matuljima i na temelju toga su tražili i dobili produljenje koncesije.

Između ostalog, da. Prilikom potpisivanja prvog ugovora koji je ACI potpisao obvezali smo se investirati u sustav oko 200 milijuna kuna. Do danas smo investirali preko 700 milijuna kuna, uključujući tu i marinu Rovinj u cilju poboljšanja kvalitete i reagiranja na sve ono što su nautičari od nas tražili. Već smo višestruko uložili u odnosu na ono što smo se obvezali ugovorom. Prošli ste kroz naše marine, vidjeli ste da dobar dio njih zahtjeva i daljnja ulaganja. Prema tome, u sljedećem investicijskom ciklusu planiramo nastaviti ulaganja u marine, tako da imamo podlogu za produljenje koncesije.

O produljenju koncesija

Jeste li tražili produljenje koncesije? S kim ste o tome razgovarali? Kakve su povratne informacije?

To je proces koji je u tijeku. Sukladno zakonu podnosi se zahtjev prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji onda dalje zajedno s Ministarstvom financija i ostalim institucijama radi na dokumentaciji koja je potrebna za produljenje. Zahtjev je poslan, u fazi smo razgovora i dogovora i korekcija određenih studija koje trebam napraviti. Nadamo se da ćemo u narednom razdoblju razgovarati o produljenju koncesija.

Ne budu li produžene, strahujete li od ulaska strane konkurencije i špekulantskog kapitala?

Mislim da je Vlada sa svojom odlukom od prije par godina kad je vratila ACI na listu strateških firmi, odnosno firmi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku poslala jasnu poruku što misli o ACI-ju i koji je njegov značaj za turizam Vjerujem da je to jasan stav o tome što država misli s ACI-jem.

Očekivanja od iduće sezone

Kakva su očekivanja od iduće sezone, koliko će na nju utjecati nesretni rat u Ukrajini, koji je već donio znatno manje gostiju iz tih zemalja. Hoće li se to odraziti i na iduću turističku sezonu i kakva su vaša očekivanja od nje?

Bili smo svi skeptični kad se to počelo događati kako će nautičari reagirati u ovoj godini. Naša izloženost ruskom i ukrajinskom tržištu je vrlo mala, na razini statističke pogreške, tako da nismo imali značajan utjecaj na poslovanje, što su u konačnici rezultati i pokazali. Ne vjerujem da će rat u Ukrajini imati značajniji utjecaj na poslovanje u nautici u sljedećoj sezoni, naravno, ako situacija ondje ne eksalira.

Znači, očekujete sezonu barem jednako dobru kao i prethodnu?

Apsolutno! Mislim da je nautika jedan od segmenata turizma koja je pokazala i u covidu svoju otpornost.

Komparativne prednosti Hrvatske u odnosu na druge destinacije su i charter, i ljepota mora i svi oni sadržaji koje mi nudimo. Ponekad i potcjenjujemo kvalitetu marina i destinacije. No, sve naše prednosti govore u prilog tome da možemo očekviati uspješnu sljedeću godinu.