Foto: Mate Komina
Meteorolog Zoran Vakula objavio je dugoročnu prognozu za jesen i zimu.
“Nakon diljem Hrvatske ne samo iznadprosječnog toplog rujna, nego ponegdje čak i rekordno toplog – i prognoze za listopad su postojane u prilično velikoj vjerojatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni. No, ostvari li se “prosječnija” zima – u prognozama i pahulja ima”, piše Vakula za HRT.
Dok su mnogi prošlih dana i tjedana uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu – s razmjerno malo kišnih dana za rujan, s većinom više sunčanih sati nego što je u rujnu uobičajeno, te s temperaturom zraka uglavnom višom ne samo od 20 °C, nego i od 25 °C, vjerojatno je malo tko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta.
A bili su, navodi Vakula, iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je u većini Hrvatske bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4 °C! Stoga se prema još neslužbenim analizama, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, već sada može gotovo pa tvrditi kako je ovaj rujan u većini Hrvatske bio među 5 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i odmah iza najtoplijeg 2011. godine.
Iznadprosječno topla godina
“U Gospiću, primjerice, gdje podaci srednje rujanske temperature zraka postoje od 1873. godine – ovogodišnji je rujan bio 5. u nizu najtoplijih; na Zavižanu, gdje su mjerenja počela sredinom 20. stoljeća, bio je 4. najtopliji; u Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Zagrebu (Maksimir) – 2. najtopliji; a u Osijeku – čak rekordno topao!
Istodobno je ukupna rujanska količina oborine bila nejednoliko raspoređena pa je tijekom razmjerno malog broja kišnih dana na većini meteoroloških postaja zabilježen manjak oborine u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, a samo ponegdje i višak, kao primjerice u Rijeci i Zagrebu”, veli Vakula.
Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina. Štoviše, jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. U Splitu, primjerice, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je 5. u nizu najviših, na Zavižanu je 4., u Dubrovniku, Gospiću, Rijeci i Zagrebu (Maksimir) 2. najviša, a u Osijeku 1. – rekordna!
Čak viša od do sada najviše iz 2007. godine, koja je u prvih 9 mjeseci najtoplija u većini Hrvatske. Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji.
Prema još neslužbenim podacima izmjereno je 938 mm ili litara po četvornome metru, odmah iza rekordnih 1035 mm, od početka siječnja do kraja rujna 2014. godine. Kratkoročne i srednjoročne prognoze za početak listopada upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana.
Drugi dio listopada
“A prema dugoročnijoj prognozi za sljedeća 4 tjedna – prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga – ili drugim riječima – mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.
Također je u prva 2 listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima – do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak mjestimice i izostati – velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega”, dodaje meteorolog.
Naglašava kako je pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca.
Studeni ne bi trebao biti studeni
“To znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec. Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze – u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća.
Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac – siječanj – veljača – daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu, ali je zanimljivo primijetiti kako su i vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti da će se to odstupanje dogoditi – znatno manje u usporedbi s onima za jesen. Ili drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni”, navodi.
Povećana je vjerojatnost za nadprosječno višu ukupnu sezonsku količinu oborine u većini Hrvatske.
“Ako se to ostvari – temperatura oko prosječne i višak oborine – povećava se “nada” mnogih i za snijeg. I to manje u prosincu, za koji je još razmjerno velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a više u veljači i posebice siječnju”, zaključuje Vakula, prenosi HRT.
najnovije
najčitanije
Zadar
financijska izvješća
Poznato kako posluju gradske tvrtke. Tri u minusu, a iznos gubitaka jedne nije nimalo zanemariv
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Svijet
otkrio putin
Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu kao upozorenje Zapadu
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.