Metsola očekuje tešku kampanju, ali i proeuropsku većinu u sljedećem sazivu EP-a

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola očekuje “tešku kampanju” za europske izbore u lipnju sljedeće godine, ali i da budući saziv ima “proeuropsku, konstruktivnu većinu”.

“Očekujem da ćemo u Europskom parlamentu i dalje imati proeuropsku konstruktivnu većinu”, rekla je Metsola u intervjuu za European Newsroom, zajednički projekt 20-tak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Metsola je rekla kako očekuje da će političke skupine u Europskom parlamentu biti još više fragmentirane nego što su to danas i da će im stoga trebati više vremena da definiraju svoje prioritete. Političke skupine trebale bi to učiniti prije 17. srpnja 2024. kada će se održati konstituirajuća sjednica novog saziva Europskog parlamenta.

Malteška konzervativna političarka, koja je za predsjednicu Europskog parlamenta izabrana prošle godine nakon smrti Davida Sassolija, velikim izazovom u predstojećeoj izbornoj kampanji za europske izbore koji će se održati u od 6. do 9. lipnja sljedeće godine, drži borbu protiv ekstremizma.

Vodeći kandidati

Istaknula je da se treba boriti protiv narativa ekstremističkih skupina, da treba razumjeti da postoje “frustrirani, marginalizirani građani, koji godinama ne glasaju za srednjostrujaške stranke”.

“Zato etablirane stranke ne trebaju tražiti glasove kod svojih sigurnih birača, nego ih tražiti od onih koje su izgubili, koji su marginalizirani, bez posla, ljudi u ruralnim područjima koji se osjećaju napuštenima ili u urbanim sredinama koji se osjećaju nezaštićeno”, rekla je Metsola.

Na pitanje o sustavu “spitzenkandidata”, prema kojem bi svaka politička grupacija trebala istaknuti vodećeg kandidata za predsjednika Komisije, a da to mjesto automatski ide onoj stranci koja je osvojila najviše glasova, Metsola je bila vrlo neodređena.

Rekla je da je to funkcioniralo 2014. kada je Jean-Claude Juncker kao kandidat Europske pučke stranke izabran za predsjednika Europske komisije, ali da se 2019. odustalo od toga, kada je Europsko vijeće predložilo Ursulu von der Leyen koja se uopće nije kandidirala.

Istaknula je da se o tome prije izbora moraju dogovoriti Europsko vijeće koje predlaže kandidata i Europski parlament koji glasa o predloženom kandidatu.

U slučaju da se sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen odluči ponovno natjecati za to mjesto, ona bi u kampanji trebala sudjelovati kao predsjednica Komisije, a ne kao kandidat za zastupnika u svojoj izbornoj jedinici, rekla je Metsola.

Istaknula je da je “Ursula von der Leyen napravila vrlo dobar posao, iako nije imala lagan mandat” te da treba pozdraviti činjenicu da je na čelu Komisije prvi put izabrana žena.

Pregovori s vijećem EU

Metsola je rekla da se nada da će države članice postići dogovor o uredbi o kriznim situacijama ovaj i sljedeći tjedan kako bi se mogli nastaviti pregovori o ostalim dijelovima zakonodavnog paketa o migracijama i azilu.

“Ne mogu zamisliti susret sa svojim biračima i nakon pet godina im reći: još smo tu, nismo napravili nikakav napredak”, rekla je predsjednica Parlamenta.

Pregovarači Europskog parlamenta nedavno su prekinuli pregovore s Vijećem EU-a o novom paktu o migracijama i azilu kako bi izvršili pritisak na ministre unutarnjih poslova da dogovore svoje stajalište o uredbi o kriznom upravljanju.

Prijedlogom nove uredbe o kriznim situacijama predviđaju se odgovarajuća pravila o postupanju, derogacije i brzo pokretanje mehanizma solidarnosti kako bi se odgovorilo na krizne situacije, poput migracijske krize iz 2015.

Što se tiče kontrola na granicama unutar šengenskog prostora, čemu pribjegava nekoliko zemalja članica, Metsola je rekla da za tim ne bilo potrebe ako se osigura odgovarajući nadzor vanjskih granica.

Metsola je rekla i da u šengenski prostor trebaju ući Bugarska i Rumunjska koje već godinama čekaju na ulazak zbog blokade u Vijeću EU-a.