Velika većina učitelja i učiteljica bezrezervno podržava zabranu mobitela u školi

Svaki drugi učenik u petom razredu osnovne škole spremno bi zabranio korištenje mobitela u školama, ali do sedmog razreda raspoloženje tinejdžera prema ovoj mjeri drastično se mijenja te takvu zabranu podržava tek manje od trećine učenika. Istodobno, velika većina učitelja i učiteljica, njih više od 85 posto, bezrezervno podržava zabranu mobitela u školi.

Pokazalo je to istraživanje Instituta za društvena istraživanja Zagreb, provedeno 2022. godine u 84 osnovne škole iz svih dijelova Hrvatske. Sve je više škola u Hrvatskoj, a i drugim državama Europe i svijeta, koje ograničavaju upotrebu mobitela u školama.

U jednoj srednjoj školi u Sidneyu nakon zabrane korištenja mobitela zabilježili su dramatično smanjenje problema s ponašanjem te povećanje fizičkih aktivnosti učenika i učenica, a takvim se dobrobitima nadaju i u sve brojnijim hrvatskim školama koje brane korištenje mobitela ne samo na satu, nego i pod odmorima, jer se djeca praktički više i ne druže, nego »vise« u virtualnom svijetu.

Javne rasprave

U zemljama Europske unije vode se brojne stručne i javne rasprave o ulozi digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu i obrazovanju djece i mladih, a posebno o korištenju mobitela u školama. Praksa hrvatskih škola izrazito je raznolika, a kreće se od zabrane do poticanja korištenja mobilnih telefona.

Korištenje mobitela povezuje se na različite načine s učinkovitošću odgojno-obrazovnog procesa, osobnim i socijalnim razvojem te fizičkim i mentalnim zdravljem djece i mladih, ističu autori istraživanja, Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon.

Utvrdili su da su djeca u petom razredu podijeljena po pitanju zabrane korištenja mobitela u školama, jer se njih 47,4 posto protivi zabrani, dok 52,6 posto podržava zabranu. U sedmom razredu u velikoj većini se protive zabrani, i to 69 posto učenika, dok nešto manje trećine podržava zabranu mobitela u školama.

Spolnih razlika u tom pogledu praktički i nema – jednako razmišljaju dječaci i djevojčice, a ni školski uspjeh ne nosi razliku u stavovima o tome je li mobitelu mjesto u školi. Također, u obje generacije učenika nisu opažene značajne regionalne razlike. Iako je broj protivnika i zagovornika zabrane mobitela svagdje podjednak, djeca u školama Istre i Primorja blago prednjače po udjelu onih koji su za zabranu mobitela u školi.

Analizirane su i razlike u odgovorima djece ovisno o obrazovnom statusu roditelja te se pokazalo da ni obrazovni status nema značajnijeg utjecaja te se sedmaši dominantno protive zabrani, neovisno o tome je li im otac završio osnovnu školu, srednju školu ili fakultet.

Digitalna tehnologija

S druge strane, više od 85 posto svih učitelja i učiteljica zdušno podržava zabranu korištenja mobitela u školama. Učitelji predmetne nastave u nešto većoj mjeri su za zabranu mobitela u odnosu na učitelje razredne nastave. Zabranu u najvećoj mjeri podržavaju učitelji i učiteljice u Dalmaciji, njih 40 posto, zatim u Istri i Primorju (39,3 posto) te u Zagrebačkoj regiji, 38 posto.

Kad je riječ o pojedinim predmetima, pokazalo se da nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture, njih 46,6 posto, i nastavnici Informatike, njih 45,4 posto, u nešto većoj mjeri od kolega iz ostalih predmeta izrazito podržavaju zabranu korištenja mobitela u školama.

– Učenička perspektiva o zabrani korištenja mobitela u školama ukazuje na složenost ove teme. Dok učiteljska perspektiva ukazuje na jasno pozicioniranje prema mogućim zabranama, učenički odgovori ukazuju na raznolikost stavova.

U skladu sa spoznajama o razvoju adolescenata, stariji učenici i učenice kritičniji su prema mogućnosti ograničavanja mobitela u školama, ali znakovit je udio onih koji zagovaraju zabranu, navode autori istraživanja.

Sklonost zabrani koju je iskazala velika većina učitelja, ali i značajni udio učenika i učenica, ukazuje da je korištenje mobitela u školama neprikladno te da se u odgojno-obrazovnom sustavu ne koriste brojne mogućnosti digitalne tehnologije.

S obzirom na sveprisutnost mobitela u svakodnevnom životu učenika, kao i na sve češće zahtjeve za korištenjem mobitela u odgojno-obrazovne svrhe tijekom nastavnog procesa, autori istraživanja pozivaju na stručnu i javnu raspravu o tome treba li, s kojom svrhom i kako omogućiti korištenje mobitela u osnovnoj školi?

U toj raspravi trebalo bi, poručuju, postići dogovor učitelja, učenika, ravnatelja, stručnih suradnika i roditelja, kao najbolje jamstvo da će se zajednička odluka doista provesti u djelo.