Gotovo 75 posto Hrvata drži da je zbog uvođenja eura došlo do poskupljenja

Foto: Biljana Borzan

Više od polovine hrvatskih građana jest za uvođenje eura, no imaju određene strahove i dvojbe, a koje se moglo izbjeći pravovremenom kampanjom, dobrom kontrolom, stvaranjem povjerenja i dobrom informacijskom kampanjom, naglasila je europarlamentarka Biljana Borzan predstavljajući rezultate istraživanja provedenog ovog mjeseca o stavovima i iskustvima građana o uvođenju eura.

Gotovo 75 posto građana smatra da je zbog uvođenja eura došlo do poskupljenja, kazala je SDP-ova Borzan prokazujući manjkavosti Zakona o euru koji, iako zabranjuje iskorištavanje uvođenje eura za ostvarivanje dodatnog profita, trgovcima koji varaju, ne propisuje nikakvu kaznu.

Nemamo crne liste trgovaca

Važnost informacijske kampanje pokazuje 56 posto građana koji ne znaju kome prijaviti nepravilnosti uočene dvojnim iskazivanjem cijena, objasnila je Borzan uspoređujući recentne rezultate s rezultatima istog istraživanja provedenog u travnju, kada je 70 posto od 805 ispitanika izrazilo mišljenje da je kampanja trebala početi puno ranije.

Borzan je ukazala i na kratko vrijeme prilagodbe novoj valuti, jer je kod nas dvojno iskazivanje cijena krenulo s jesni, dok je u većini drugih država dvojno iskazivanje cijena trajalo barem godinu dana.

Kao dobru praksu drugih država, a koja je kod nas izostala, Borzan je navela slovenske crne liste trgovaca koji su na prevođenju dotadašnje valute u euro, pokušali profitirati.

Kad bi se primijetilo da netko pokušava profitirati uvođenjem eura, ime tog trgovca bi se našlo na crnoj listi i zapravo bi kupci, koji sve više vole društveno odgovorno poslovanje, ignorirali takvog trgovca i on bi od toga imao dugoročnu štetu, kazala je Borzan dodajući: Mi takve crne liste nemamo, jer ih Vlada nije predvidjela te zato što potrošačke udruge, koje su dio projekta kontrole uvođenja eura, nemaju nikakvu zaštitu.

Ovo bi bilo daleko učinkovitije

Iako je Vlada suradnjom s potrošačkim udrugama provela natječaj za tajne kupce koji će cijene kontrolirati, ključan je problem u tome što i trgovac zna koji su to unaprijed određeni proizvodi pa o njima vodi računa.

Daleko bi učinkovitije bilo da se nije znalo koji se proizvodi kontroliraju, nego da ih potrošačke udruge nasumično biraju. Tako bi trgovci bili na stalnom oprezu, a ovako 99,9 posto cijena mogu potpuno krivo izračunati.

Kad našim trgovcima kažete: Ovo ne smijete raditi, ali ukoliko to budete radili – nećete biti kažnjeni, koliko će ljudi uopće biti spremno pošteno odraditi posao, retorički je pitala Borzan, zaključivši da smo kao država podbacili, jer se građani osjećaju zbunjeno i nezaštićeno.