Hrvatska ni nakon tri desetljeća od samostalnosti ne zna što ima u svojem vlasništvu

Hrvatska ni danas, više od tri desetljeća od samostalnosti, ne zna što točno ima u svom vlasništvu niti koliko ta državna imovina vrijedi, piše u utorak Jutarnji list. Upozorio je na to i Državni ured za reviziju u izvješću o obavljenoj reviziji Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva koji je od 2019. preuzeo registar državne imovine od tada resornog ministarstva.

Središnji registar državne imovine prvi je put javno objavljen 2014., a namjera je bila da postane javan 2010., dok se državna imovina počela popisivati još davne 1993., odnosno prije čak 30 godina.

Međutim, kako je popis imovine išao vrlo sporo, a nikada nije bilo poznato koliko državna imovina uopće vrijedi, donesen je 2018. novi Zakon o Središnjem registru državne imovine kojim je određeno da Ured preuzima od tadašnjeg Ministarstva državne imovine poslove vođenja registra i u veljači 2019.

Ured je preuzeo opremu, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te državne službenike koji su radili na tom poslu. Početkom ožujka te godine preuzeo je i aplikaciju Informacijski sustav za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO).

Do trenutka obavljanja revizije u registar je bilo upisano 2475 poslovnih prostora i 1299 stanova u vlasništvu države, 1088 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, te 349.950 drugih nekretnina koje se odnose na šume, vodne građevine, turističko i građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, infrastrukturne nekretnine, nekretnine u vlasništvu ustanova, rezidencijalne nekretnine, neprocijenjene i ostale nekretnine.

No, kako zaključuju revizori, registar je potpuno nefunkcionalan jer za većinu tih nekretnina nisu dostavljeni podaci o njihovoj vrijednosti niti o korisnoj neto površini, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.