Prva ovogodišnja kava s glumcima Hrvatskog narodnog kazališta Zadar uoči premijere “Umišljenog bolesnika” i 400. obljetnice rođenja Jeana Baptistea Poquelina Molièrea ugostila je redatelja predstave Vinka Radovčića, glumce Alena Liverića i Danijelu Evđenić te profesorice Mirnu Sindičić Sabljo s Odjela za francuske i frankofonske studije i Anu Gospić Županović s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, koji su razgovarali o komadu koji kroz prikaz lika umišljenog bolesnika i tretmana onih oko njega prikazuje društvo koje je smiješno samo na površini, dok je ispod njega skrivena tužna i bolna priča – preko umišljene bolesti freska se širi na zbiljsku bolest društva kojoj je simptom bolest mišljenja.
Molière je uvijek aktualan
Moderatorica druženja Iva Pejković kratko je kazala kako je povod druženju 400. godišnjica Molièrova rođenja, koju će zadarsko kazalište, kao mnoge hrvatske kulturne institucije proslaviti programom njemu u čast. Mirna Sindičić Sabljo istaknula je kako je Molière redovito subjekt znanstvenih rasprava i kazališnih uprizorenja na zadarskom sveučilištu, dodavši kako se iduće godine obilježava i 350 godina od njegove smrti.
– Njegovi su tekstovi svake kazališne sezone na repertoaru barem jedne hrvatske kazališne kuće. Bio je, u današnjem smislu riječi, dramski pisac, redatelj i glumac u svojim komadima. Radio je na svim poljima kazališnog rada i realizacije predstava, iako se figura redatelja u svom pravom svijetlu pojavila tek u drugoj polovini 19. stoljeća. Bio je umjetnik i kazališni poduzetnik te je jako dobro znao kako publiku zainteresirati za svoje predstave, istaknula je Sindičić Sabljo, dodavši kako su uprizorenja njegovih djela uvijek bezvremenska. Fenomen Molièrea i njegove popularnosti traje od njegove smrti. Molière u Hrvatskoj Ana Gospić Županović je pak istaknula kako je Molière u Luju XIV., ljubitelju baleta i kazališta našao srodnu dušu.
– Žanr komedije baleta uvijek se povezuje s Molièrom te s njegovom smrću polako zamire. U prvoj polovici 18. stoljeća Molière se počeo izvoditi vrlo brzo nakon praizvedbi njegovih djela u Francuskoj, jer nakon Marina Držića u Dubrovniku nije bilo značajnijih dramskih pisaca, kazala je Gospić Županović, naglasivši kako se u Gradu tada osjećao zanos prema svemu francuskom.
Kanonska kazališna djela
Kao kanonski autor dio je školovanja studenata na Akademiji dramskih umjetnosti. Od 1990. te do danas čitav je niz redatelja pozabavio njegovim likom i dijelom, kako se klasici ne bi percipirali lektirom, tako da Molièrova djela postoje u različitim interpretacijama.
– Alen Liverić već je igrao u “Škrtcu” Olivera Frljića, koja je bila postavljena u brodogradilištu 3. Maj i bavila se kontekstom kapitalizma i protoka novca u suvremeno doba, a ta je propala industrijska baština poslužila kao simbol kapitalizma i scena za političke komentare, na što je Liverić kazao kako je brodogradilište bilo izvrsna kulisa za predstavu.
– Politički i ekonomski elementi bili su jako očiti u toj predstavi, a nismo se libili otvorenih komentara prema našim političarima, zbog čega je predstava bila kratkog vijeka, dodao je Liverić. Redatelj predstave Vinko Radovčić istaknuo je kako se pronašao u Molièrovim biografskim elementima.
– Lako se poistovjetiti i s njegovim životopisom i njegovim djelima, zbog čega ga jako respektiram. Zbog “Škrtca” i Alena oduvijek sam htio postaviti njegovo djelo, što mi se sada i ostvarilo. Za Umišljenog sam se bolesnika odlučio tijekom pandemije, kada je zdravlje svima bilo u fokusu. Argan je spreman učiniti sve da zaštiti svoje i kćerino zdravlje. No, učinili smo i određene dramaturške pomake u odnosu na original, tako da njegova poruka nikada nije bila aktualnija, zaključio je Radovčić.
