Knjiga "A di smo sad, moja Stoše?" predstavljena zadarskoj publici

Hrvatsko narodno kazalište Zadar i ove se godine pridružilo obilježavanju Noći kazališta i to predstavljanjem knjige Živka Nižića “A di smo sad, moja Stoše?”, te izvedbom predstave istoga naslova.
O knjizi su govorili Renato Švorinić, Nedjeljka Balić-Nižić, Andrijana Jusup Magazin, Zoran Mužić i autor Živko Nižić.
Knjiga objavljena u nakladi Hrvatskog narodnog kazališta Zadar sadržajno se nastavlja na tekstove objavljene 2012. godine u knjizi “Od Foše do Atlantide (moja Stoše!” / “Stoše od Foše” , u suizdavaštvu Hrvatskog narodnog kazališta i Sveučilišta u Zadru. U prvoj knjizi objavljene su “Stoše od Foše” – adaptacija i prijevod na zadarski govor komedije “Kate Kapuralica” Vlahe Stullija, i autorska komedija “Od Foše do Atlantide (moja Stoše!)”, originalno umjetničko djelo autora Živka Nižića.
– Djelo je ovo koje prati predstavu koja je svoju premijeru imala u travnju prošle godine, kazao je ravnatelj HNK Švorinić, dok je moderatorica predstavljanja Žana Bumber, koja je i glumila u sva tri dijela kazala kako je knjoga obogaćena slikama i citatima iz predstave.
– Sjećam se zgoda sa starim Zadranima, koji su u gradu pričali stare priče. U ovoj se knjizi fabula svodi na tri lika, koji se kroz reminisenciju prisjećaju svojih sudbina, koja je isprepletena sa tradicijama ovog grada, kazala je Bumber.
“A di smo sad, moja Stoše?” je, dakle, svojevrsni treći dio priče o fikcionalnim likovima Zadrana, u čijim se sudbinama zrcali specifični mentalitet mediteranske provincijske kršćanske civilizacije. Dok u prva dva dijela čitatelji susreću galeriju likova koji odražavaju prepoznatljivi zadarski tradicionalni kolorit, u trećem dijelu, autor svodi priču na troje protagonista: Stošu, Šimu i Perku, koji u monološkoj formi, prilagođenoj novom vremenu izolacije, izoliranosti i posljedično samoće, u retrospektivnom ozračju analiziraju sebe, svoje padove i uspjehe ali i sredinu u kojoj žive sada, povezujući svoja iskustva s vlastitim spoznajama o povijesti i tradiciji rodnoga grada. Taj pokušaj subjektivne spoznaje sebe i povijesti uvjerljivo je izražen odgovarajućim lokalnim zadarskim idiomom.
Posebnu vrijednost knjizi daje glosar na kraju knjige, s korisnim objašnjenjima vokabulara korištenog u tekstu. U knjizi su korištene stare fotografije Zadra iz arhive Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar kao i fotografije Željka Karavide K&K iz predstave “A di smo sad, moja Stoše” u režiji Zorana Mužića koja je premijerno izvedena 28. travnja 2021. godine.
Urednica knjige Nedjeljka Balić Nižić kazala je kako je projekt dugogodišnjeg proučavanja “Dalmatike”, te prožimajuće kulture i načina života.
– Tekst inspiriran dijelom pošastima modernog doba isprepleten je s tradicijom i kulturom življenja u Zadru, kazala je Balić Nižić, dodavši kako je treći i posljednji dio trilogije upravo i onaj najaktualniji.
Stoša, Perko i Pime jednako su zadarski i globalni. Iako se koriste specifičnim zadarskim vernakularom, u različitim se formama mogu pronaći u svakom kutku planeta.