Foto: Arif Sitnica
Projekt “Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu” završnom je konferencijom održanom u zgradi zadarskog DHM – a došao svom kraju. Projekt koji je spojio agronome i pedagoge, kroz razna je istraživanja i edukativna predavanja široj javnosti približio učinke klimatskih promjena na domaću ratarsku industriju, kao i mjere, ideje i ciljeve kojima se mogu smanjiti troškovi u ratarstvu kroz korištenje inovativnih tehnologija i daljnju preradu i korištenje biljnih ostataka poljoprivrednoj industriji.
Nova znanja će se transferirati dionicima ranjivih sektora i podići svijest šire javnosti o mogućnostima ublažavanja negativnih utjecaja klimatskih promjena. Organizirala su se predavanja, radionice i pripremiti informativne brošure namijenjene dionicima i široj javnosti koje je bilo potrebno osvijestiti o važnosti poljoprivredne proizvodnje, o klimatskim promjenama i održivom razvoju.
Osim znanstvenika i suradnika na projektu, svojim su ga viđenjem i rezimeom zatvorile i voditeljica projekta profesorica Tajana Krčika s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te zadarska rektorica Dijana Vican.
Nova funkcija biokompozita i biomase
Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost u poljoprivredi prije svega su promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s posebnim naglaskom na kukuruz kao jednu od najvažnijih žitarica u Hrvatskoj, a zatim i na pšenicu i ječam.
Jednako tako smanjenje proizvodnih kapaciteta u hidro – i termoelektranama uz istovremeno povećanje potrošnje električne energije naglasit će potrebu za korištenjem obnovljivih izvora energije, koji mogu ugroziti ritam proizvodnje hrane.
– Zahvaljujući sinergiji znanstvenika različitih struka ovaj je projekt to što jest – prilika da široj javnosti približimo važnost cjelovitog korištena ratarskih kultura, ne samo kao izvora hrane, već i energije i komposta. Klimatske promjene utječu na cijeli svijet, ali što se tiče naše mikro lokacije, još i više.
Najveća je temperatura u razdoblju razvitka kukuruz, koji je postao klimatski najosjetljivijoj kulturi, pojasnila je Krčika, naglasivši kako je naša proizvodnja kukuruza još uvijek samodostatna.
– 95 posto naše ratarske proizvodnje otpada na samo tri kulture – kukuruz, pšenicu i ječam. Ako mi te kulture zanemarimo i ne poboljšamo, naše će ratarstvo propasti. Između proizvodnje zrna i biomase je 1:1, a samo se ostatci u proizvodnje pšenice u nas koriste u daljnjoj preradi, a ratari po hektaru gube i do 900 eura, koje mogu zaraditi boljim korištenjem biljke osim samog zrna, rekla je Krčika.
Posebno je važno stoga da se u preradi kukuruza, ječma i pšenice iskoriste svi dijelovi biljke, kao ljudska ili pak stočna hrana, u industrijskoj preradi ili proizvodnji zelene energije, čime se zatvara krug gospodarenja u kojem otpad postaje sirovinom.
Edukacija o održivom ponašanju
Profesorica Vican je kazala kako je edukacija o obnovljivim izvorima energije i njihovoj važnosti u održavanju bioravnoteže ocijenjena kao jedan od najvažnijih segmenata ovog projekta.
– Uključivanjem pedagoga u ovaj projekt pokazali smo smislenost interdisciplinarnosti, napose kako bi još jednom naglasili kako su odnosi “čovjek – priroda” i “čovjek – okoliš” poprilično poremećeni. Spojilo nas je uvjerenje kako se klimatske promjene ne odnose samo na visoke svjetske politike i globalna tržišta, već i na vrijednosne sustave svih društva, jer svi smo mi dijelom ekološkog sustava čija je ravnoteža poljuljana, kazala je Vican, podsjetivši kako napretka nema bez ravnoteže.
– Rezultati ovog projekta moraju se i hoće disperzirati na različite društvene grupe, od najmlađih do najstarijih. Promjena u ponašanju neće se donijeti konstatacijama, strategijama i konvencijama, već komunikacijom – jasnom, razumljivom i primjerenom svim kontingentima stanovništva.
Koncept obrazovanja za održivi razvoj, u kojem se često spominje antropocen, tj. doba ljudi na vrhu hranidbene piramide, postaje novo multidisciplinarno područje, kojemu je cilj motivirati nas na promjenu ponašanja prema prirodi uz inovativne tehnologije u radu i industriji, zaključila je rektorica Vican, kazavši kako se ekološki prihvatljivo ponašanje očekuje od svih ljudi.
najnovije
najčitanije
Zadar
DUGO SUDOVANJE
Sljednik omiljenog zadarskog autobusnog prijevoznika mora platiti čak 96.000 eura odštete, evo zbog čega
Svijet
Dovitljivi kriminalci
Češka policija razotkrila bandu koja je krijumčarila kokain u tortama sa šlagom
Svijet
Zbog baterije
Humanoidni robot odbio skočiti sa Starog mosta u Mostaru
Hrvatska
Sporazum
Kraj priče o nogometnoj Superligi! UEFA i Real Madrid potpisali “mirovni sporazum”
Zadar
Pet vijesti dana
PREGLED DANA Srijeda u znaku zadarskog centra 112, skloništa za životinje i novog sponzora KK Zadra
Scena
NA INSTA STORYJU
Severina žestoko odgovorila Mladenu Grdoviću: ‘Svi znamo da si loš momak’
Zadar
Davorka Smolić
Djelatnici OB Zadar u mirovinu ispratili dugogodišnju glavnu sestru Službe za kirurgiju: ‘Bila je istinski profesionalac…’
Zadar & Županija
novo u zadru
Pizzeria Tasteflix je pravi hit u Zadru, a zbog velike navale produžuju pizze ćevap, janjetinja i kebab!
Zadar
VRIJEDNI OPERATERI
Zadarski centar 112 godišnje primi čak 52.000 poziva! ‘Nas nitko ne zove da bi nešto lijepo rekao…’
KK Zadar
OBJAVILI