Guverner HNB-a: Ima naznaka da smo blizu vrha inflacije

Foto: Sergej Dreschler/NL

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da zadnji podaci ukazuju da se rasprostranjenost inflacije po prvi put u listopadu počela smanjivati te da ima naznaka da smo blizu vrha inflacije.

“Iz zadnjih podataka koje imamo, vidimo da se rasprostranjenost inflacije prvi put u listopadu počela smanjivati. To je dobra vijest i može upućivati da smo smo blizu vrha inflacije”, naglasio je guverner HNB-a, koji je u četvrtak sudjelovao na tradicionalnom savjetovanju ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023.

Stopa inflacije u rujnu je, po podacima DZS-a, iznosila na godišnjoj razini 12,8 posto. Vujčić očekuje da će stopa inflacije sljedeće godine pasti na razinu između šest i sedam posto, a da bi se u 2024. vratila na ciljanih dva posto.

Kazao je i da ulaskom u eurozonu hrvatska monetarna politika, ako dolazi do šokova sa strane ponude, kao što su rast cijena energenata ili hrane, primjerice zbog rata u Ukrajini, ne može puno napraviti, jer može funkcionirati samo na strani potražnje.

No, kaže, dio inflacije dolazi i sa strane potražnje i na nju monetarna politika reagira dizanjem kamatnih stopa te smanjivanjem vlastite bilance, odnosno količine novca tj. viška likvidnosti u financijskom sustavu koji je kreirala, do čega će, smatra, sigurno doći iduće godine. Trenutno se višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu kreće blizu 80 milijardi kuna.

Vujčić je rekao da Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama središnje i istočne Europe, i onima izvan eurozone, pa i onima u eurozoni, ima drugu najnižu stopu inflacije, dodavši da istodobno ima i puno niže kamatne stope.

Sada se hrvatsko Ministarstvo financija kratkoročno zadužuje do 1. siječnja jeftinije nego ministarstva financija zemalja s A rejtingom, tako da ne vidim problema, dapače, poručio je.

Primjerice, Ministarstvo financija na zadnjoj aukciji kunskih trezoraca u listopadu zadužilo se na rok od šest mjeseci po kamatnoj stopi od svega 0,1 posto, a na godinu dana po stopi od 0,2 posto.

Na novinarsko pitanje o sve većoj kupnji nekretnina za gotovinu uoči prelaska na euro radi mogućeg izbjegavanja kontrola, Vujčić je konstatirao kako raste trend udjela u kupovini nekretnina koji nije kreditiran. “To nije neophodno gotovina, neki dignu depozit s banke pa kupuju, a neki kupuju gotovinom”, naveo je.

Dodao je i da postoji tendencija da se djelomično uzima kredite za kupovinu nekretnina, a djelomično plaća gotovinom, bez kredita.

To, kaže, može biti posljedica toga što su kamatne stope na depozite bile vrlo niske, u inozemstvu čak i negativne. Dodatno, povećao se udjel kupovine stranaca na domaćem tržištu nekretnina i vjerojatno se dio tog efekta materijalizirao kroz kupovinu koja nije kreditirana.

Ustvrdio je i da dio povećane kupovine nekretnina gotovinom prije prelaska na euro, može biti povezan i s kontrolom. Na pitanje o nadzoru porijekla novca, rekao je da to uređuje zakon, pri čemu se mora deklarirati porijeklo novca ako se ulaže u banku.