"Najteološkija" slika na hrvatskim prostorima djelo Blaža Jurjeva

Na konferenciji za medije u franjevačkom samostanu Sv. Frane, gvardijan fra Stipe Nosić iznio je svoje argumente u prilog pretpostavci kako je sliku »Gospa of Milosti« naslikao Blaž Jurjev. Riječ je o drvenoj oltarnoj slici čije dimenzije iznose 335,5 x 253 centimetara, a nalazi se u sakristiji franjevačkog samostana te nije potpisana.

Međutim, fra Nosić tvrdi kako je njezin autor upravo Jurjev, a takvu pretpostavku potkrepljuje arhivskim dokumentima.

– O slici je pisalo više povjesničara umjetnosti i atribuirali su je uglavnom talijanskim slikarima. Međutim, iz arhivskih dokumenata, na koje nitko do sada nije obratio pažnju, otkrio sam kako je riječ o Blažu Jurjevu zato što u dokumentu iz 1448. godine navodi kako oporučno ostavlja nedovršenu sliku samostanu Sv. Frane.

Dakle, autor je umro prije negoli je dovršio sliku, pa je takva postavljena na oltar u kapelu pokraj crkvene lađe. Na tom oltaru je stajala nekoliko stoljeća, a u arhivskim dokumentima prema toj slici je oltar nazvan »Oltar Gospe od Milosrđa«, oltar »Ara celi« ili »Altare privilegiato« (privilegirani oltar).

Riječ je o jednoj od većih umjetnina naslikanih uljem na drvu u Hrvatskoj, a može se nazvati i »najteološkijom« slikom na hrvatskim prostorima, istaknuo je fra Nosić.

Pored arhivskih spisa, u kojima slikar Blaž Jurjev ne navodi o kojoj je slici riječ, fra Nosić tvrdi kako ga je upravo jedan detalj naveo na zaključak kako se radi o ovoj slici. Naime, riječ je o prikazu lava kao simbola evanđelista Marka u gornjem desnom uglu. Taj prikaz lava je povezao s prikazom lava na raspelu koje je Blaž Jurjev izradio za crkvu svetog Nikole u Stonu oko 1428. godine.

– Kada sam prošle godine stigao iz Dubrovnika u Zadar odmah me zaokupila ova slika, a posebno jedan detalj kojeg sam prepoznao kako svojstven Blažu Jurjevu. Naime, riječ je o prikazu lava u gornjem desnom uglu koji ima specifičan prikaz grive koji sam već vidio na križu kojeg je naslikao na raspelu za crkvu u Stonu, a danas se čuva u Dubrovniku, priča nam fra Nosić.

Slika predočuje Blaženu Djevicu Mariju koja pod svojim plaštem ima brojne svece i svetice u raju, ali i brojne muškarce i žene na zemlji. Motiv je poznat, kaže fra Nosić, a slike sa sličnim detaljem nazivaju se »Gospa od Milosti«, »Gospa od Milosrđa« ili »Milosrdna Gospa«. Pored toga što je pripisao sliku Blažu Jurjevu, napravio je i popis svih 47 likova na slici s legendama.

– Na slici je Crkva predočena u dva prikaza, kao Zemaljska i kao Nebeska crkva. Pored mnoštva svetačkih likova koji na neki način tumače teološku poruku slike, Blaž je u alegorijskom prikazu ocrtao i njezinu vezu s franjevačkom crkvom i regionalnim političkim prilikama.

Naime, po povijesnim likovima koji se prepoznaju, slika ima očito jaku alegorijsku poveznicu sa zadarskom franjevačkom crkvom i sa Zadarskim mirom, koji je potpisan 1358. godine u sakristiji samostana sv. Frane u Zadru.

Pored toga, Blaž Jurjev je svoj autoportret ugradio u lik Sv. Franje Asiškog na prikazu Zemaljske crkve zato što je prema vlastitoj želji, kako je zapisano u njegovoj oporuci iz 1448. godine, sahranjen u franjevačkom habitu upravo u crkvi Sv. Frane.

To odaje kako je bio član Franjevačkog svjetovnog reda, a njegova veza s franjevcima vidljiva je i po količini prikazanih franjevačkih likova na slici, gdje se u prvom redu ističu sveci Franjevačkog svjetovnog reda, objasnio je fra Nosić te nastavio kako se podatak iz oporuke odnosi upravo na sliku »Gospe od Milosti«.

Pored toga, istaknuo je kako je slika naslikana na drvu, materijalu na kojem je Blaž Jurjev često radio. Međutim, taj argument nije posve siguran s obzirom na to da su i ostali slikari toga vremena prakticirali slično.

S druge strane, jedina slika u Zadru koja se zasigurno može pripisati Blažu Jurjevu je slika »Gospa od Zdravlja« u SICU zato što se na njoj potpisao kao Blaž Jurjev Zadranin te je zabilježio 1447. godinu. Iako je ta slika nastala pred sam kraj njegove karijere, bitno se razlikuje od svih njegovih prethodnih radova.

Naime, sliku karakteriziraju poprilično arhaične ukočene fizionomije i bizantsko-romanička ikonografija Bogorodice i Krista. Takva odmak u stilu predstavlja rezultat želje naručitelja u vidu aluzije na stariju sliku koja je bila štovana.

Fra Nosić uskoro planira, kako nam otkriva, objaviti članak u kojem će iznijeti sve svoje argumente zašto sliku »Gospa od Milosti« pripisuje Blažu Jurjevu.

Hoće li se s njim složiti povjesničari umjetnosti, primjerice profesor Emil Hilje s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, koji je stručnjak za hrvatsko srednjovjekovno slikarstvo, s posebnim fokusom na gotičko slikarstvo, preostaje nam tek vidjeti.