Citat »E.T. phone home« izabran je kao 15. najbolji među 100 najboljih filmskih citata u zadnjih 100 godina
Američki filmski institut stavio je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih znanstvenofantastičnih filmova na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. najpotresnijih, 6. najinspirativnijih i na 14. mjesto za glazbu.
Text
Ove godine navršila se 40. godišnjica filma »E.T. – izvanzemaljac« (»E.T. the Extra-Terrestrial«, 1982.) Stevena Spielberga, jednog od najpoznatijih i najpopularnijih znanstvenofantastičnih filmova svih vremena.
Pozadina nastanka filma je takva da nakon što su mu se u šezdesetima razveli roditelji, Spielberg je ispunio prazninu s izmišljenim izvanzemaljcem koji dolazi u njegov život.
Vezano za to Spielberg je rekao: »E.T. je bio prijatelj koji može biti brat kojeg nikad nisam imao i otac za kojeg nisam imao osjećaj da ga više imam.«
Dok je snimao film iz serije o Indiani Jonesu, »Otimači izgubljenog kovčega«, Spielbergu su se pojavile slike djetinjstva kad je također osjećao sličnu usamljenost.
Rekao je scenaristici Melissi Mathison o projektu koji je planirao s Johnom Saylesom, nazvanim »Night Skies«, o zlobnom izvanzemaljcu koji terorizira obitelj.
Spielberg i Mathison razvili su drugu priču iz propalog projekta, ovaj put s Buddyjem, jedinim prijateljskim izvanzemaljcem, i njegovom vezom s autističnim djetetom. Buddyjevo slijetanje na Zemlju u zadnjoj sceni scenarija postalo je začetak priče o E.T.-ju.
Carlo Rambaldi, koji je dizajnirao izvanzemaljce za Spielbergove »Bliske susrete treće vrste«, ponovo je angažiran da dizajnira izgled E.T.-ja.
Inspiriran svojom slikom, »Woman of Delta«, Rambaldi je kreaturi dao rastezljiv vrat. Lice je bilo inspirirano likovima Carla Sandburga, Alberta Einsteina i Ernesta Hemingwaya.
Film se počeo snimati u rujnu 1981. godine, a kako bi produkcija ostala tajna projekt je sniman pod naslovom »A Boy’s Life« jer Spielberg nije htio da itko zna radnju kako bi je mogao plagirati.
Radnja filma počinje u kalifornijskoj šumi dok grupa izvanzemaljskih botaničara prikuplja uzorke biljaka. Pojavljuju se vladini agenti, a izvanzemaljci bježe natrag u svemir u svom svemirskom brodu, ali ostavljaju jednog svoga iza sebe.
Priča se prebacuje u tipični dom u predgrađu Los Angelesa, gdje dječak po imenu Elliott (Henry Thomas) glumi slugu svojem starijem bratu, Michaelu, i njegovim prijateljima.
Dok ide po pizzu, Elliott opaža izgubljenog izvanzemaljca-botaničara. Kako mu obitelj ne vjeruje, Elliott ostavlja bombone u šumi kako bi privukao izvanzemaljca u svoju sobu.
Kada usamljeni Elliott sretne napušteno biće iz svemira, početni obostrani šok i strah pretvorit će se najprije u predivno prijateljstvo, a potom i u misiju spašavanja malog izvanzemaljca koji žudi za povratkom kući…
Nakon što je uvidio da je izvanzemaljac u biti krhko biće kojem treba pomoć, Elliott ga prihvati kao svog prijatelja te ga odluči nazvati E.T. Maleni E.T. se sprijatelji s Elliottovim bratom Michaelom i njegovom sestrom Gertie (Drew Barrymore), koji s njim otkrivaju razne nove stvari.
No E.T. je i dalje u opasnosti, jer ga traže ljudi koji su i prethodno otkrili pripadnike vrste te zbog kojih je ostao na Zemlji, daleko od svoje obitelji. Počinje velika potraga za njim…
Unatoč velikom prijateljstvu s Elliottom, on također žudi za domom te počinje graditi napravu putem koje će moći komunicirati sa svojom vrstom.
Stvari se počinju komplicirati kad se E.T. razboli, a njegova velika emocionalna povezanost s Elliottom utječe i na dječakovo zdravlje.
Da bi stvari bile još gore, pripadnici ljudske rase očajnički žele E.T.-ja, kako bi mogli proučavati vrstu drukčiju od njihove te se nađu na dobrom putu da ga pronađu.
Antologijska je scena u kojoj Elliott i E.T. odlaze u šumu na biciklu, gdje E.T. uspijeva kontaktirati sa svojim domom. Sutradan, Elliott se budi i shvaća kako je E.T. otišao, te se vraća svojoj tjeskobnoj obitelji.
Michael pronalazi E.T.-ja na samrti i odnosi ga Elliottu, koji također umire. Majka Mary ostaje prestravljena otkrivši sinovu bolest i umirućeg izvanzemaljca.
U tom trenutku u kuću upadaju i vladini agenti. Znanstvenici kuću pretvaraju u medicinsku ustanovu, stavljajući u karantenu Elliotta i E.T.-ja.
Veza između E.T.-ja i Elliotta nestaje kad E.T. odjednom umire. Elliott ostaje sam s nepomičnim izvanzemaljcem, ali primjećuje kako se ovaj vraća u život.
Elliott i Michael ukradu auto u koji je stavljen E.T. i počinje potjera. Odjednom, suočivši se sa slijepom ulicom, uspijevaju pobjeći pomoću E.T.-jeve telekinetičke sposobnosti, dignuvši se u zrak prema šumi.
E.T. stoji pokraj svemirskog broda, uzbuđen što se vraća kući. E.T. se oprašta s Michaelom i Gertie i, prije ulaska u brod kaže Elliottu: »Bit ću ovdje«, pokazujući svojim užarenim prstom na Elliottovo srce.
U tom trenutku i E.T.-jevo srce bilo je ispunjeno ne usamljenošću nego ljubavlju, a stupio je u magličasto svjetlo sa svojim geranijem.
Mnogi gledatelji našli su u »E.T.«-ju paralele sa životom Isusa Krista, uključujući profesora engleskog Ala Millara. Millar je objavio brošuru »E.T. – You’re More Than A Movie Star«, u kojoj je usporedio E.T.-jevo užareno srce s nekim prikazima Krista, kao i sposobnost izlječenja, njegov bijeg pred vlastima, smrt i uskrsnuće prije uzlaska na nebo.
Universal Pictures ušao je na kršćansko tržište s posterom nalik na Michelangelovo »Stvaranje Adama«, s logom »Mir«. Za razliku od toga, televizijski propovjednik Jimmy Swaggart proglasio je E.T.-ja »zvijeri iz pakla« te optužio Spielberga da je »Sotonin agent« (izvor: Wikipedija).
Spielberg je priznao da je ova scena potakla rasprave o tome je li film religijska parabola. Steven Spielberg je odgovorio kako nije htio napraviti religijsku parabolu, rekavši u šali: »Da sam ikad otišao svojoj majci i rekao: ‘Mama, snimio sam film kao kršćansku parabolu’, što mislite što bi rekla? Ona ima košer restoran u Los Angelesu«.
Ipak, jedna od tema filma, kao što je rekla i producentica Kathleen Kennedy, je tolerancija, koja će postati glavna tema Spielbergovih budućih filmova kao što su »Schindlerova lista« i »München«.
Glumac Peter Coyote dodao je kako dio popularnosti filma leži u tome da govori o nekome koji dobronamjerno dočekuje stranca i štiti ga u većinom zlonamjernom svijetu.
Film je pretpremijerno prikazan u Houstonu, Teksas, gdje mu je publika dala odlične ocjene. Premijeru je doživio na završnoj večeri festivala u Cannesu 1982., prije nego što je izdan u SAD-u, 11. lipnja 1982.
U prvom tjednu prikazivanja zaradio je 11 milijuna dolara. Kritičari su film proglasili klasikom. Roger Ebert je napisao: »Ovo nije jednostavno dobar film.
To je jedan od onih filmova koji nam otklanjaju oprez i osvajaju naša srca.« Michael Sragow iz Rolling Stonea je nazvao Spielberga »svemirskim Jeanom Renoirom…
Prvi put je stavio svoje zavidne tehničke vještine u službu svojih najdubljih osjećaja.« George F. Will bio je jedan od rijetkih koji su napisali negativnu recenziju, napisavši kako film širi rušilačke predodžbe o djetinjstvu i znanosti.
Film je bio nominiran za devet Oscara, a osvojio je četiri: za glazbu, zvuk, montažu zvučnih efekata i vizualne efekte. Bio je nominiran za najbolji film, režiju, scenarij, snimku i montažu.
Richard Attenborough osvojio je Oscara za najbolji film te godine (»Gandhi«), ali je rekao: »Bio sam siguran ne samo da će ‘E.T.’ pobijediti, nego da bi trebao pobijediti. Inventivan je, snažan i čudesan. Ja snimam više zemaljskije filmove.«
Na dodjeli Zlatnih globusa, film je osvojio nagradu za najbolju dramu te bio nominiran za režiju, scenarij i najboljeg novog glumca (Henry Thomas).
Udruga kritičara Los Angelesa dodijelila je »E.T.«-ju nagradu za najbolji film, režiju i nagradu Nova generacija za Melissu Mathison.
Skladatelj John Williams osvojio je Grammy, nagradu BAFTA i Zlatni globus za glazbu.
Williams je svoj rad na ovom filmu opisao kao izazov u stvaranju glazbe koja mora pobuditi suosjećanje za jedno čudno biće kao što je E.T. Kao i u njihovim prijašnjim suradnjama, Spielbergu su se svidjele sve teme pa ih je sve i uvrstio.
Njemu se toliko svidjela glazba iz posljednje potjere da je montirao sekvencu kako bi odgovarala glazbi.
Film je osvojio i nagrade Saturn za najbolji SF film, najbolju priču, najbolje izdanje DVD filmskog klasika, specijalne efekte, glazbu i najbolji poster, dok su Henry Thomas, Robert McNaughton i Drew Barrymore osvojili nagradu za najbolje mlade glumce.
E.T. je bio popularan i izvan Amerike; osvojio je nagradu za najbolji strani film na festivalu Blue Ribbon u Japanu, nagradu filmskih pisaca u Španjolskoj, nagradu Cesar u Francuskoj te nagradu David di Donatello u Italiji.
Američki filmski institut stavio je »E.T.« na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. najpotresnijih, 6. najinspirativnijih i na 14. mjesto za glazbu.
Citat »E.T. phone home« izabran je kao 15. najbolji među 100 najboljih filmskih citata u zadnjih 100 godina u izboru Instituta.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
nepoštivanje propisa
Zadarska policija ponovno nadzirala bicikliste, dobar dio dobio kazne
Style
korisni savjeti
Neke stvari ipak nije najbolje sušiti na sušilu, donosimo popis
Nogomet
LIGA NACIJA
Dalić: Francuska je jaka, ali želimo u polufinale
Zadar
SVEČANOST
[FOTO] Dodijeljene nagrade zasluženim dobitnicima javnih priznanja Grada Zadra
Svijet
NEVRIJEME
Eiffelov toranj zatvoren dok obilan snijeg remeti promet u Njemačkoj i Francuskoj
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Zadar & Županija
PREDAVANJE
Kvaliteta života u Zadru jako pala! Evo koji je najbolji, a koji najgori gradski kvart…
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!