Kasnosrednjovjekovne kule i utvrde Ravnih kotara

– Na prostoru Ravnih kotara postoji bogatstvo kulturne baštine, koja je do sada nerijetko bila izložena nemaru i devastaciji pojedinaca i propuštanja nemilosrdnom djelovanju atmosferlija, podsjetio je Marin Ćurković
U Zavičajnom muzeju Benkovac u prostoru srednjovjekovnom Kaštel Benkoviću jučer je otvorena dokumentirana izložba kasnosrednjovjekovnih kula i utvrda Ravnih kotara, koje se pružaju od morske obale u pravcu sjevera prema Karinskom moru i podvelebitskom kraju.
– Riječ je o utvrdama Kaštel Banjevački, Budak, Lepuri, Brgud, Kaštel Perušić, Otavac Popovićki i Kaštel Benković, koje su dokumentirane u prvoj godini svrsishodne suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac, kazao je kustos Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja.
U dosadašnjoj fazi projekta pored Marina Ćurkovića sudjelovali su i djelatnici zadarskog Arheološkog muzeja: kustos dr. sc. Hrvoje Manenica, dokumentarist Robert Maršić i kustos pripravnik Petra Nikšić.
– Namjera ove izložbe je skrenuti pozornost javnosti na kulturnu baštinu koja postoji na prostoru Ravnih kotara, a do sada je nerijetko bila izložena nemaru i devastaciji pojedinaca i propuštanja nemilosrdnom djelovanju atmosferlija, ističe Ćurković.
Cilj ove suradnje zadarskog i benkovačkog muzeja je arheološki dokumentirati zatečeno stanje utvrda kako bi se one mogle adekvatno zaštititi, a neke i arheološki istražiti.
– U konačnici bi ova mjesta bilo potrebno u određenoj mjeri revitalizirati u suradnji s lokalnim stanovništvom, koliko to postojeće stanje dopušta, navodi dr. Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar.
Pokrovitelji dokumentiranja i izložbe su Grad Benkovac, Zadarska županija i Ministarstvo kulture.
– Ovo je mali, ali važan korak u dokumentiranju hrvatske kulturne baštine koja još nije vrednovana, rekao je županijski pročelnik Ivan Šimunić.
Hrvatska ima obilje kulturnih znamenitosti kao i uzbudljivu i raznoliku povijest. Dok su neki posjetitelja Hrvatske možda već i saznali za te prednosti, velik dio lokalnog stanovništva nije niti svjestan što propušta ponuditi.
– Treba upoznati lokalno stanovništvo i sve učenike u našoj županiji o kulturnoj baštini i o njenom značenju. Prvenstveno treba podići svijest lokalnog stanovništva o značaju kulturne baštine za kulturni turizam, kao jedan od najbrže rastućih oblika turizma. Nažalost, tu smo još u počecima, zaključio je Šimunić.
Pored bogatog kataloga nazočni su imali prigodi vidjeti i dokumentarni film o kulama i utvrdama u Ravnim kotarima, prikazanom u novoj, fascinantnoj multimedijalnoj dvorani.