Bivši vlasnici podnijeli zahtjev za povrat imovine, ništa od investicija u Šepurine

Po Čačiću, samo je trebalo promijeniti model koji je funkcionirao za gradnje autoceste tj. nastaviti s investicijom uz pravedno namirenje bivših vlasnika. No zbog čega se u ovom slučaju ne primjenjuje taj model, nije poznato
Nedavni posjet direktora Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislava Bobana Zadru ponovno je aktualizirao status nekadašnje vojne baze Šepurine pored Zadra. Gostujući na 42. sjednici izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija u Domu županije u Zadru, Boban je rekao kako je u svega dva i pol mjeseca, za nekadašnju bazu Šepurine DUUDI zabilježio zanimanje čak pet potencijalnih i ozbiljnih investitora.
Vandali poharali objekte
– Nastavno na vaš upit vezano za bivšu vojnu bazu Šepurine pored Zadra, obavještavamo vas kako postoji veliki interes potencijalnih investitora za predmetnu vojarnu, s obzirom na veliku površinu njezinog obuhvata te položaja na vrlo atraktivnoj lokaciji. Međutim, s obzirom da imovinskopravni odnosi na predmetnoj nekretnini nisu riješeni, budući da su bivši vlasnici podnijeli zahtjev za povrat imovine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, trenutno nisu ispunjene pretpostavke za raspolaganje predmetnom vojarnom, stoji u odgovoru DUUDI-ja o tome zašto se Šepurine konačno ne stave u funkciju.
Takav odgovor DUUDI „servira” nekoliko godina, pa s pravom sve vlade upiru prstom na ovu agenciju koja se u zadnje vrijeme prozivala kao najveći kočničar investicija. Podsjetimo se, Šepurine je izgradila bivša JNA kao jedinu A bazu na zadarskom području i potporu školi za protuzračnu obranu. Tijekom Domovinskog rata Šepurine su postale središte za obuku spacijalnih snaga i dočasnika HV-a te je cijeli prostor „oplemenjen” izgradnjom poletno – sletne staze. Nakon Domovinskog rata i preseljenjem dijela postrojbi u Delnice, vandalski „tsunami” poharao je sve objekte a država i njene službe su tu devastaciju skrštenih ruku ispratile. No ipak, riječ je o komunalno opremljenom prostor, smještenom između dva najveća turistička resorta u Zadarskoj županiji, Falkensteinerove Punta Skale i Turisthotelova Turističkog naselja Zaton. Prostorno-planska regulativa Grada Nina je područje baze definirala kao turistička zona jer predstavlja prirodni spoj i područje potencijalno novog iskoraka u turizmu. No, prema informacijama iz Grada Nina, posao oko Šepurina imobilizira uski pojas uz more za kojeg bivši vlasnici traže povrat.
Staza kao aerodrom?
Nekadašnji ministar graditeljstva i potpredsjednik vlade Radimir Čačić je za jednog posjeta Zadru rekao kako je cijela stvar oko Šepurina nedopustiva jer za takav problem postoji rješenje. Po Čačiću, samo je trebalo promijeniti model koji je funkcionirao za gradnje autoceste tj. nastaviti s investicijom uz pravedno namirenje bivših vlasnika. No zbog čega se u ovom slučaju ne primjenjuje taj model, nije poznato. U državnoj upravi u Zadru kažu da je zaprimljeno 8 zahtjeva vezanih za zemljišta na području vojarne Šepurine. Osam zahtjeva uputilo je čak 200 podnositelja za 50 čestica zemlje. Pola tih zahtjeva riješeno je pravomoćno. Druga polovica zahtjeva ili se još rješava u Ministarstvu pravosuđa ili je iz ministarstva vraćeno na doradu i ponovno odlučivanje u Državnu upravu u Zadru ili su predmet spora na Upravnom sudu.
– Moram naglasiti da su svi zahtjevi riješeni u prvom stupnju. Međutim, nije točno da je riječ o česticama isključivo blizu mora, iako se sama vojarna tretira kao da je blizu mora. Predmeti se rješavaju ili povratom ili naknadom. Kako je područje vojarne Šepurine izvan administrativnog područja Grada Zadra, ne primjenjuje se iznos naknade po zonama, nego najniža naknada u iznosu od 2 kune po metru četvornom. Za ilustraciju Grad Zadar ima 3 zone: 16, 12 i 10 kuna po metru četvornom, rekao nam je rukovoditelj imovinsko-pravnih odnosa u Područnom uredu Državne uprave u Zadru Ivan Volić.
Volić dodaje kako je u cijelom poslu najteži dio pronalazak nasljednika jer su mnogi vlasnici u međuvremenu umrli. Neslužbeno doznajemo da će u prostoru ostati poletno – sletna staza, ali ne i u funkciji nekakvog budućeg aerodroma.