Slijedi nam tjedan paklenih temperatura, ni noću neće biti svježije

Iako novi toplinski val vjerojatno neće oboriti temperaturne rekorde, to ne znači da nas čitav tjedan ne čekaju paklene vrućine. Maksimalne dnevne temperature prelazit će 35 stupnjeva Celzijevih, a po noći neće padati ispod 25 stupnjeva. No zbog visoke razine vlage, temperature će se činiti još veće.

– Nalazimo se pod utjecajem toploga zraka sa sjevera Afrike. Taj je zrak izražen ne samo po temperaturi nego i po visini, odnosno zauzima veliki stupac atmosfere. Zbog toga je i na višim nadmorskim visinama poput Zavižana temperatura zraka iznad 20 Celzijevih stupnjeva preko dana. Osim toga, zbog tolike količine toplog zraka noću teško može doći do pada temperature ispod 20 stupnjeva, pogotovo uz obalu gdje se temperatura mora ovih dana kreće između 26 i 28 stupnjeva, kaže Danijela Vlašić, meteorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda

Bura pojačava zagrijavanje

Do kraja tjedna trebalo bi ostati vruće i vrlo vruće, što znači da će temperatura zraka prelaziti 30 odnosno 35, uz vrlo tople noći s temperaturom iznad 25. Efektu zagrijavanja pridonijet će i bura, jer se zrak pri spuštanju s više nadmorske visine zagrijava.

– Još jedan od najvećih faktora u ovoj situaciji je da u cijeloj Hrvatskoj imamo dosta visoku vlagu. Naime, vlaga doprinosi osjećaju sparine, pa imamo osjećaj da je temperatura veća nego što zapravo jest. Na Mediteranu nas općenito najviše muči ta sparina, jer je temperatura zraka do 35 stupnjeva podnošljiva, pod uvjetom da je niska razina vlage, tumači Vlašić.

U novom toplinskom valu treba voditi računa o zdravlju, pogotovo kad su u pitanju starije osobe i kronični bolesnici.

– Već u osam ujutro zna biti 30 stupnjeva, stoga je najbolje da tko može izbjegava izlaske već nakon 8.30 sati. Treba se prilagoditi i ići na kupanje u kasnim poslijepodnevnim satima, odnosno predvečer, upozorava Vlašić.

Iako je u Dalmaciji blagdan Velike Gospe tradicionalno obilježavao kraj ljetnih vrućina i posljedično turističke sezone, Vlašić kaže da su to »tempi passati«.

Foto: Luka Jeličić

Ni poslovice više ne vrijede

– Prije je vrijedila poslovica »prima pioggia d’agosto rinfresca mare e bosco«, odnosno »prva kiša u kolovozu osvježuje more i šumu«, ali sad to više nije primjenjivo za ovu novu klimu. Naime, lani je maksimalna dnevna temperatura zraka na kraju listopada iznosila više od 25 stupnjeva, a još početkom studenog bili smo u kratkim rukavima preko dana. Jako se produljio taj ljetni period, iako naravno uvijek ima odstupanja, kaže Vlašić.

To nam se možda ne čini normalno, ali to je ono što sad imamo, sumira Vlašić. Situacija je ovakva veći dio ljetnih mjeseci u posljednjih 15 godina. Iako Vlašić nije klimatologinja, nego meteorologinja, na temelju deset godina svakodnevnog rada u prognozi vremena bez sumnje može svjedočiti promijeni vremenskih obrazaca.

– Termometar ne laže, a i ljudi osjete da teže podnose ljetne vrućine. Vidimo da je vrijeme drugačije, a to pokazuju i kontinuirana meteorološka motrenja na postajama, kao i satelitska mjerenja od kraja 70-ih koja jasno pokazuju promjenu koja se dogodila na prelasku stoljeća, tumači Vlašić.

Azorska anticiklona, koja je prije donosila ugodna ljeta u kojima se maksimalne temperature zraka tijekom dana bile između 27 i 30 stupnjeva, a minimalne noćne od 18 do 20 stupnjeva, više nije glavni protagonist vremena u ljetnim mjesecima. Umjesto toga, sada je osjetan utjecaj toplog zraka sa sjevera Afrike, koji sa sobom redovito donosi hranjive čestice saharske prašine.

Foto: Luka Jeličić