Pokušaji gostiju da prevare iznajmljivače apartmana još uvijek su - iznimke

S obzirom na to da hrvatsku obalu u ljetnim mjesecima obiđe nešto manje od 20 milijuna gostiju, nije čudno da se u moru rezervacija pronađe pokoji prevarant, bio on iznajmljivač ili turist. I jedni i drugi sami se moraju pobrinuti da ih netko ne prevesla jer u slučaju prevara najčešće su prepušteni sami sebi.

Dok se gosti s jedne strane susreću s prevarantima koji iznajmljuju nepostojeće apartmane ili pak smještajem koji ne odgovara fotografijma iz oglasa, iznajmljivači s druge strane imaju problema s gostima koji iz apartmana pobjegnu bez plaćanja ili pak potpuno demoliraju apartman. Osim toga, zadnjih je godina posebno popularno nakon rezerviranja nastaviti tražiti jeftiniji ili bolji smještaj, pa ovaj prvi u zadnji tren otkazati.

Nasreću, do ovakvih scenarija ne dolazi često, slažu se predsjednik Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja i turizma Zadarske županije pri HGK – Županijskoj komori Zadar Klaudio Grdović i predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja (HZUOS) Mirko Bulić.

Uzimanje predujma

Prvi korak koji se preporučuje iznajmljivačima je uzimanje predujma, koji u pravilu iznosi 20 posto ukupnog iznosa rezervacije.

– Ne znam uopće kako se iznajmljivači koji ne uzimaju akontaciju mogu baviti time. To nije samo zaštita za iznajmljivača, nego i za goste koji tako mogu biti sigurni da ih čeka apartman kad stignu, tumači predsjednik Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja i turizma Zadarske županije Klaudio Grdović.

Prije je, kaže Grdović, bilo uobičajeno tražiti i polog koji se vraća gostu prije odlaska, nakon što domaćin pregleda smještaj.

– Vi kažete da je kauč razbijen, oni kažu da je bio razbijen kad su došli. Ako ne žele platiti, jedino rješenje je privatna tužba, a to je suludo, sumira Grdović.

Tvrdnju da iznajmljivač nije zaštićen, a gostiju ima svakakvih potvrđuje i predsjednik HZUOS-a, Mirko Bulić.

– Vama može gost pobjeći, ostane dužan 500 eura, ali policija neće za to reagirati. Vi njega morate privatno tužiti, a to košta pa se ni ne isplati. Većinom su gosti kulturni ljudi, ali ima svakakvih priča, kazuje Bulić.

Iznajmljivači se, primjerice, znaju često potužiti na prefrigane goste koji domaćina ucjenjuju recenzijom, tražeći popust u zamjenu za pozitivnu ocjenu. Takvim ljudima, smatra Grdović, treba jednostavno reći – neću. Na deset dobrih recenzija, jedna loša neće napraviti veliku štetu.

A ako u slučaju neistinite recenzije računaju na zaštitu od strane platformi, iznajmljivači bi se mogli poprilično razočarati.

Klaudio Grdović, Foto: Arif Sitnica

Platforme slabo štite domaćine

– Iako ima i pozitivnih primjera, velike se platforme generalno ne zamaraju kad se žalimo i bunimo. Kad god trebate uslugu od njih, dobijete tako reći ništa. Od svega najviše koristi imaju oni, ne mi iznajmljivači. U digitalnom svijetu danas ne ide bez njih, ali ako možete, ako imate stalne goste, maknite se s tih platformi. Iznos provizije možete darovati starom gostu kao popust i opet ste u plusu jer ne morate na proviziju plaćati PDV, kazuje Grdović, koji se turizmom bavi već 20 godina.

Naime, otkako se Hrvatska 2013. pridružila Europskoj uniji, iznajmljivači paušalci, koji su izvan sustava PDV-a, postali su mali porezni obveznici.

– Iznajmljivači soba, postelja, apartmana i kuća za odmor koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a smatraju se malim poreznim obveznicima u odnosu na usluge koje im obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemalja, poput primjerice usluge oglašavanja, usluge posredovanja i slično, te su obvezni na primljene usluge obračunati i platiti PDV, protumačili su nam u Poreznoj upravi.

Airbnb, primjerice, od domaćina uzima tri posto provizije, a od gosta još otprilike 15 posto, dok se u slučaju Bookinga od domaćina uzima najmanje 15 posto. Na tih tri, odnosno 15 posto treba platiti 25 posto PDV-a, i to svaki mjesec do 15. u mjesecu, isključivo u poslovnicama Fine.

– Umjesto da platforme same plaćaju porez na proviziju koju dobiju, to za njih moraju raditi iznajmljivači. Ako netko preko platforme stan iznajmi na sedam dana, svejedno mora sve one papire raditi. Nije problem čak ni u samom plaćanju, ali ima starijih ljudi koji su informatički polupismeni. A nije lako ni s nekog otoka kao što su Silba ili Olib, koji su udaljeniji od Zadra, otići do Fine, svakog mjeseca do 15. Da oni nama pošalju uplatnicu koja se može uplatiti internet bankarstvom ili na pošti, ne bi bilo nikakvog problema. Ali vi sve sami trebate napraviti i tu nastaje problem, jer ljudi ne znaju, objašnjava Grdović. Bulić obvezu plaćanja poreza na proviziju stranim turističkim agencijama smatra bezobrazlukom.

Mirko Bulić, Foto: Marin Aničić

Strože kontrole Porezne

– Po svim zakonskim normama, mi plaćamo sve svoje obveze preko turističke pristojbe, paušalnog poreza na dohodak i članarine u Turističkoj zajednici. Redovne smo platiše, od najmanjeg do najvećeg računa. A sve se to plaća godišnje, imali goste ili ne. A onda uz sve to treba platiti još 25 posto poreza na proviziju, sumira Bulić.

Unatoč svemu, u Poreznoj upravi najavljuju da će od sljedeće godine krenuti u strože kontrole kada je u pitanju plaćanje poreza na proviziju.

– Od iduće godine Porezna uprava će od drugih poreznih tijela država članica zaprimiti informacije o prodavateljima, hrvatskim rezidentima koji ostvaruju prihode preko digitalnih platformi registriranih u drugim državama članicama, npr Booking, Wolt, Bolt, Glovo, Uber i Airbnb. Prva automatska razmjena informacija između DČ-a provest će se krajem veljače 2024. za 2023. godinu. U slučaju iznajmljivanja nekretnina, Porezna uprava će dobivati i informacije o nekretnini, poručuju iz Porezne uprave.

Jedna od informacija koje će se razmjenjivati je ukupna plaćena ili pripisana naknada tijekom svakog tromjesečja razdoblja.

– Slijevat će se prijave koje idu preko agencija, pa će i Booking prosljeđivati informacije i znat će se točno koliki je promet ostvaren i koliko je poreza plaćeno, tumači Bulić. Iz godine u godinu u Hrvatskoj se povećava broj privatnih iznajmljivača. Gosti su u lipnju ove godine na raspolaganju imali 367 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 957 tisuća stalnih postelja. Samo u Zadru ove je godine predano otprilike 2800 zahtjeva za kategorizaciju, dvjestotinjak više nego godinu prije.