ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

ZBRINJAVANJE OTPADA

Direktor Čistoće: "Odlagalište Diklo zatvorit ćemo do kraja ove godine ili eventualno početkom 2024."

Autor: Iva Bucić

27.07.2023. 15:15
Direktor Čistoće:

Foto: Luka Jeličić



Zadarski gradski vijećnici na sjednici su direktoru Čistoće Johnu Ivanu Krstičeviću postavili nekoliko pitanja o stanju deponija Diklo i otvaranju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim, a bilo je riječi i o cijenama odvoza otpada.


Kako je najavio gradonačelnik Branko Dukić, odlagalište u Diklu trebalo bi se zatvoriti do kraja ove ili eventualno početkom sljedeće godine odnosno s početkom probnog rada CGO-a, a nezavisni vijećnik Enio Meštrović upitao je direktora Čistoće kada će se konačno dovršiti sortirnica otpada i gdje će u međuvremenu odlaziti smeće.


– Hoće li se raditi brda u CGO-u u Biljanima? Ako građani i po otvaranju CGO-a budu imali samo jednu kantu, ne znam koja će to sortirnica uspjeti razvrstati. U Austriji je građanima za odvajanje otada na raspolaganju pet kanti, zašto mi ne možemo tako? Mi na Bokanjcu ne možemo liti sisti na taracu od mirisa nepoznatih plinova, kazao je Meštrović aludirajući na smrad koji se osjeti oko odlagališta Diklo.




Odgovarajući mu direktor Krstičević pojasnio je da samo Pula, Rijeka i Šibenik zasad imaju centre za gospodarenje otpadom.


Broj odvoza otpada


– Svi drugi odlažu otpad na odlagališta i nemaju nekakve separacije to jest obrade miješanog komunalnog otpada. U Biljanima će se otpad tretirati kako spada. Broj odvoza u Zadru je trenutačno dva puta tjedno, ali na dnevnoj bazi obilazimo Puntamiku, školu na Puntamici, Trpimirovu obalu i druge crne točke i po potrebi se isprazni komunalni otpad. Kada počnemo odvajati biootpad, značajno ćemo smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada, kazao je Krstičević.


HDZ-ov Bruno Milin istaknuo je da je cijena zbrinjavanja otpada u Zadru izrazito niska. Građani u prosjeku plaćaju nešto više od sedam eura.


– Ispod nas po cijeni možda ima 10 jedinica lokalne samouprave, od njih preko 100. Bojim se da se ne dogodi ono što se događa u Zagrebu. Kad su u Zagrebu upali u probleme, dva su odvoza otpada smanjili na jedan. Znate li što bi se ovdje dogodilo kad bi to napravili?, pitao je Milin. Dodao je kako će zatvaranjem deponija u Diklu Čistoća izgubiti 10 milijuna kuna (1,3 milijuna eura) godišnje, te upitao što će se dogoditi s zaposlenicima Čistoće koji sada rade na deponiju.


– Nitko nije kriv za 50, 60 godina rada deponija Diklo, ni vi ni mi. Računam da za novu godinu ovo odlagalište zatvaramo, a u listopadu počinje pokusni rad sortirnice, kazao je John Ivan Krstičević.


HDZ-ova Violeta Valjan Vukić primijetila je da ne bi bilo loše da građani imaju više informacija o odvozu glomaznog otpada.


– Ima onih koji su malo manje medijski pismeni ili se ne koriste intenzivno takvim sredstvima informiranja. Nekakve letke treba dijeliti bar povremeno, znam da to nije ekološki, ali ima ljudi koji žive, ne znam, na Putu Ljubotića na Velebitu, i ne nose sa sobom tablet da bi se informirali gdje će nešto baciti, gdje će nešto odložiti, istaknula je Valjan Vukić.


Krstičević je podsjetio da građani imaju pravo na odvoženje dva kubika glomaznog otpada. Objasnio je da problem nastaje pred ljeto.


Foto: Luka Jeličić


Prejeftina cijena odvoza otpada


– Dolazi do usporavanja odvoza, stvari malo zaštekaju. Ali već do polovice lipnja ili do 1. srpnja više nema liste čekanja, kazao je direktor Čistoće.


Potom je Duško Vuković (SU) ustvrdio da ćemo uskoro ostati i bez direktora i bez uprave Čistoće.


– Cijena odvoza smeća u Zadru s PDV-om je 38,70 kuna (5,1 eura) za privatnike, a za pravne osobe 98 kuna (13 eura). Zadar ima četiri odvoza mjesečno više nego Dubrovnik, a tamo je cijena 60 kuna (8 eura) za kućanstva, 135 kuna (17,9 eura) za obrte i pravne osobe. Kako vi uspijevate učiniti taj posao na puno većem terenu za manje novca?, pitao je Vuković.


SDP-ov Daniel Radeta pozvao je Vukovića da ode na deponij pa će mu biti jasno zašto je cijena odvoza tako niska.


– Tamo nema odvajanja otpada, tamo se samo radi jedno veliko brdo. Čistoća je mogla od odvoza otpada akumulirati veliki novac, mogla je građanima isporučiti bolju uslugu. Zato je cijena takva kakva je. Odvoz smeća u Diklo, najelitnije mjesto u gradu Zadru, Čistoća bi nama trebala platiti, kazao je Radeta.


Direktor Čistoće istaknuo je da se cijena odvoza otpada nije mijenjala od 2018. godine. Zadnju odluku donijeli smo 2017. godine u prosincu, a cijena je tada ovisili o veličini spremnika. Cijene su, kazao je Krstičević, varirale i to je bio ispravniji način, a sada novi zakon propisuje iste cijene za sva kućanstva.


– Niste vi samo odgovorni za ono što se događa na deponiju u Diklu, nego i okolo, a okolo ima sve više i više ilegalnih odlagališta otpada i nakupina smeća, ustvrdio je Daniel Radeta (SDP).


John Ivan Krstičević, Foto: Arif Sitnica


Pretovarna stanica na Ravnicama


Radeti nije jasno zašto se smeće odlaže oko deponija. Istaknuo je također da pretovarna stanica za odvoz otpada na Ravnicama nije adekvatno rješenje.


– Na jednom od najvećih parkinga u gradu smrdi nepodnošljivo. Nemate ni dozvolu za taj objekt. Hoće li taj objekt biti i dalje potreban ili će se otpad direktno odnositi s Poluotoka?


Direktor John Ivan Krstičević tvrdi da ne zašto se odlaže izvan deponija.


– I u Diklu i u Gaženici imamo reciklažna dvorišta koja su besplatno dostupna svim fizičkim korisnicama. Ali naši su ljudi nestrpljivi, danas hoće čistiti kuću i ako je odlagalište zatvoreno, oni smeće ostave vani. Pretovarna stanica na Ravnicama nije primjerena, ali je funkcionalno idealna jer odvoz s Poluotoka rješavamo malim kamionima. Tražimo novu lokaciju za pretovarnu stanicu i naći ćemo je do kraja godine. Morat ćemo naći nešto na Bulevaru ili prema Gaženici, da bude blizu Poluotoka, ustvrdio je Krstičević.


Osim nove sortirnice i cijene odvoza otpada, na tapetu se našao i problem manjka radne snage u Čistoći te njihova potplaćenost.


– Manjak radnika nije problem od jučer. Ne znam dokle ste mislili da ćete moći voditi posao, a da vam radnici nisu plaćeni dovoljno za normalan život. Istovremeno za najam četiri fotokopirna aparata godišnje trošite 24.300 tisuće kuna (3.225 eura), a na najam zaštitne radne odjeće 20 tisuća kuna (2.654 eura), kazala je Danijela Vukoša (SDP).


Direktor John Ivan Krstičević manjak radnika objasnio je činjenicom da ljudi pronalaze bolje plaćene poslove. Istaknuo je da je dobar dio njihovih radnika, njih 80 posto, ove godine već dobio povećanje plaća od šest posto.


– Ne treba biti Einstein, imamo novca koliko imamo, poručio joj je Krstičević.