Na Viru je petina gostiju neprijavljena

Iako se prihodi od naplate boraviše pristojbe slijevaju na račun lokalnih TZ-a, oni nemaju ovlasti sankcionirati neplatiše. Pri tom treba istaknuti da boravišnu pristojbu treba plaćati ne samo za komercijalne boravke, nego i za prijatelje i rodbinu koji vlasniku kuće dolaze u posjet.

Obilaze i educiraju

– Već deset godina radimo na kontroli boravišne pristojbe u komercijalnim i nekomercijalnim objektima. Mi kao administracija TZ-a s našim komunalnim redarima i državnim inspektoratom zajednički djelujemo na terenu. Obilazimo kuće i educiramo ljude, ali vezane su nam ruke, nemamo alata da ih kažnjavamo.

Ali, ipak uspijevamo na način da ljudi pomalo uviđaju da je to jedna ozbiljna stvar, da neprijavljivanje gostiju ne predstavlja samo izbjegavanje plaćanja boravišne pristojbe, nego i veliki rizik.

Naime, gosta treba prijaviti zbog njegove sigurnosti. Ne daj Bože, da se gostu nešto dogodi, ako nije prijavljen, to su veliki problemi, ističe Srđan Liverić,direktor virske Turističke zajednice.

Na Viru ima nešto manje od 2.500 iznajmljivača koji raspolažu s otprilike 16 tisuća kreveta. Trenutno na tom otoku boravi oko 35 tisuća domaćih i stranih turista, a direktor TZ-a procjenjuje da neprijavljenih gostiju ima još otprilike 20 posto.

Čak i ako kuću ili stan uopće ne iznajmljuje, pod uvjetom da mu ondje nije prijavljeno prebivalište, vlasnik mora plaćati boravišnu pristojbu i za sebe, kao i za prijatelje i rodbinu u posjetu. Pristojba se, uz nekoliko dodatnih iznimki, ne plaća jedino u slučaju da je kuća za odmor stara obiteljska kuća koja je stečena nasljeđivanjem od ostavitelja koji je ondje imao posljednje prebivalište.

Iznajmljivači paušalci, s druge strane, boravišnu pristojbu plaćaju paušalno, a iznos ovisi o broju registriranih ležajeva te koeficijenta razreda turističkog mjesta u kojem se pružaju usluge smještaja.

Što se tiče vlasnika kuća sa stalnim prebivalištem na području općine, oni su također dužni prijaviti sve osobe koji borave kod njih, ali doduše za njih ne moraju platiti turističku pristojbu.

Ovlasti i kažnjavanje

– Mi ne možemo kažnjavati iznajmljivanje na crno, taj alat u rukama ima jedino država. A naš se mentalitet zna, ljudi reagiraju samo kad ih se opali po džepu, kazuje načelnik Općine Vir Marino Radović.

Načelnik smatra da jedinicama lokalne samouprave treba dati mogućnost kažnjavanja, kao što je napravljeno u novom Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, prema kojem komunalni redari mogu kažnjavati na pomorskom dobru.

– Neka kazna ide ravno u državni proračun, nije važno. Ali najbolje će reda uvesti oni koji ovdje žive, rade i stvaraju, kaže Radović.

Na prošlotjednom koordinacijskom sastanku koji su organizirale Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Zadarske županije, Radović je direktoru HTZ-a Kristjanu Staničiću poručio da bi Vlada, ako nema dovoljno inspektora, trebala spustiti na lokalne jedinice mogućnost kažnjavanja i legitimiranje prekršitelja.

– Najbolje zna lokalna uprava što im treba i u kojem smjeru se treba razvijati. Ne može netko iz Zagreba znati tko je tu prekršitelj, a tko nije. A mi smo prva crta koja dobiva po glavi, ljude ne zanima je li nešto naša ili odgovornost države, oni od nas žele da riješimo njihove probleme.

A nama su u 90 posto slučajeva ruke vezane upravo zbog državne birokracije, objašnjava Radović ističući kako su im ovlasti jako male.

– Mi smo praktički komunalni djelatnici, kupimo komunalne naknade i to vraćamo kroz infrastrukturu nazad. To što nas prozivaju lokalnim šerifima, to je samo medijska pompa jer naše ovlasti su jako, jako male. Evo, na primjer, sada na Viru imamo problem nadogradnje, tu je opet stvar u tome što su naše ovlasti male.

U slučaju nadogradnje, to komunalni redar prijavi, ali dok Građevinska inspekcija izađe na teren, to se čeka XY godina. U međuvremenu ljudi vide da to susjedi rade, a nitko ih ne sankcionira, pa naprave i oni sami, zaključuje načelnik Vira.