EU želi globalno usklađena pravila za umjetnu inteligenciju

Europska unija želi globalno usklađena pravila uporabe i razvoja umjetne inteligencije sposobne stvarati izvorne sadržaje, poput teksta, videa i slike, i biti svjetski predvodnik u reguliranju tog područja, rekla je u četvrtak u Europskom parlamentu potpredsjednica Komisije Vera Jourova

Europska unija je globalni predvodnik u reguliranju generativne umjetne inteligencije (AI), odnosno umjetne inteligencije koja stvar izvorni sadržaj, rekla je Jourova u raspravi s eurozastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

“Nijedna druga regija nije tako napredna u razvoju sveobuhvatnog, obvezujućeg regulatornog okvira koji je neophodan za učinkovito rješavanje rizika i prilika AI”. ustvrdila je Jourova.

Europski parlament je u lipnju zauzeo svoje stajalište o pravilima za uporabu i razvoj umjetne inteligencije, posebno upozorivši na rizike kako uporaba te tehnologije u EU-u ne bi dovela do kršenja ljudskih prava. Parlament, Vijeće EU-a, odnosno vlade članica, i Komisija bi u trijalogu do kraja godine trebali uskladiti stajališta te bi EU prvi u svijetu mogao dobiti pravila uporabe te tehnologije.

Globalno sve veća konvergencija

Jourova je u raspravi pod nazivom “Globalna konvergencija generativne umjetne inteligencije” istaknula da je EU-ov “prijedlog Zakona o umjetnoj inteligenciji europski odgovor na rješavanje rizika umjetne inteligencije i jačanje povjerenja građana u tu tehnologiju”.

Prijedlog EU-ovih pravila uključuje, primjerice, odredbe o transparentnosti koje predviđaju da korisnici moraju biti obaviješteni o tome komuniciraju li s chatbotom, računalnim programima za razgovor, ili da gledaju tzv. deepfake, proizvod uvjerljive računalne manipulacije slikom, videom ili zvukom.

Među sustavima generativne umjetne inteligencije najpopularniji je u ovom trenutku “chatbot” ChatGPT koji je u samo dva mjeseca od pokretanja krajem prošle godine prikupio 100 milijuna korisnika.

Brzina širenja umjetne inteligencije traži da EU ne odlaže donošenje svojih pravila za tu tehnologiju, rekla je Jourova i napomenula da je Bruxelles već angažiran na utvrđivanju globalnog regulatornog okvira za tu tehnologiju u međunarodnim organizacijama poput OECD-a, skupine G7, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe te da vodi i bilateralne razgovore, primjerice sa SAD-om, Japanom i Južnom Korejom.

“Ono što vidimo kroz naš rad na globalnoj razini je da, usprkos razlikama, postoji sve veća konvergencija, konvergencija u pogledu potrebe za poduzimanjem akcije, konvergencija u temeljnim zajedničkim načelima koja podupiru demokratske vrijednosti za razvoj i korištenje umjetne inteligencije”, rekla je Jourova.

Kao što je istaknuto u nedavnom izvješću OECD-a, generativna umjetna inteligencija pojačava postojeće rizike i stvara nove, posebno u vezi s pristranošću, diskriminacijom i dezinformacijama, napomenula je.

“EU ima jedinstvenu priliku kroz Zakon o umjetnoj inteligenciji dati vrlo konkretan doprinos globalnim naporima za pouzdanu umjetnu inteligenciju. To znači da bismo trebali dovršiti trijalog o Zakonu o umjetnoj inteligenciji što je prije moguće i poduzeti sve mjere u EU-u i globalno za promicanje ranog prihvaćanja načela Zakona o umjetnoj inteligenciji”, poručila je potpredsjednica Komisije.

Pravila za umanjivanje rizika i zloporaba

U raspravi o globalnom usklađivanju pravila za umjetnu inteligenciju hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak istaknula je kako “smatra da je važno da se uspostavi pravni i etički okvir kako bi se izbjegli potencijalno štetni učinci korištenja takvih tehnologija“.

„Na nama je da osiguramo da se umjetna inteligencija koristi za promicanje i zaštitu naših standarda. Prema procjenama, veličina tržišta umjetne inteligencije do 2030. godine bit će 110,8 milijardi američkih dolara.

Govorimo o golemoj industriji koja ima svoje interese. Stoga podsjećam da je Europa ta koja uvodi nove standarde koji potom postaju globalna mjerila“, rekla je Glavak naglasivši važnost digitalnog obrazovanja građana kako bi bili osposobljeni koristiti se umjetnom inteligencijom.

„Radna mjesta mijenjaju se kako se mijenja i naše okruženje, stoga mi moramo biti ti koji ćemo obrazovati generacije za tzv. zvanja budućnosti. Ne bojati se napretka tehnologije, već pronaći nova radna mjesta, mjesta budućnosti“, zaključila je eurozastupnica Glavak (HDZ/EPP).

Na potrebu regulacije umjetne inteligencije kako bi se umanjili rizici i zloupotrebe, ukazao je i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.

“Pozdravljam činjenicu da dovršavamo rad na prvom europskom zakonu o umjetnoj inteligenciji koji će urediti djelovanje generativne umjetne inteligencije kao što je chatGPT i to na način da se spriječi generiranje nezakonitog sadržaja kršenjem intelektualnog vlasništva te informira korisnika o tome da je sadržaj nastao posredstvom umjetne inteligencije”, rekao je Sokol.

“Umjetne inteligencije ne trebamo se bojati, ali je trebamo kvalitetno regulirati. Pri tome moramo učiniti sve da europski standardi koje sada uspostavljamo postanu globalni standardi i podržavam sve napore koje Komisija poduzima u tom smislu”, zaključio je eurozastupnik iz HDZ-a.