Dr. Biloglav: Skok u more za srčane bolesnike može biti koban

S dolaskom ljetnih vrućina, u moru najviše opasnosti vreba starije osobe i srčane bolesnike. Lani su, prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj od utapanja preminule 92 osobe. Kako primjećuje liječnik obiteljske medicine, Damir Biloglav, svake godine čujemo za slučajeve utapanja, ali obično se radi o starijim ljudima koji skoče u more nepripremljeni. To, naime, za srčane bolesnike može biti kobno.

Ulazak u more

– Ljudi koji su kronični bolesnici, posebno srčani bolesnici, trebali bi znati da je vrlo važno izbjegavanje naglih promjena temperature. Nagli temperaturni stres je za kardiovaskularni sustav velik izazov, pogotovo ako je on već kompromitiran, govori dr. Biloglav.

Kad osoba naglo skoči u hladno more ili vodu, dolazi do naglog sužavanja krvnih žila, što, kako objašnjava dr Biloglav, povećava perifernu vaskularnu rezistenciju, što u konačnici povećava tlak.

– Kad se stisnu krvne žile, veći je otpor protoku krvi, pa je srce izloženo dodatnim naporima. To je srce ionako u lošem stanju, nema neku rezervu i onda se obično dogodi incident. Ljudi tako stradaju ne zbog utapanja, nego zbog zatajivanja kardiovaskularnog sustava, primjerice, zbog infarkta ili aritmije, pojašnjava dr. Biloglav.

Umjesto skakanja u more, savjetuje polagano ulaženje u more. Osim toga, ističe da ne treba plivati daleko od obale ili na mjestima gdje nema ljudi.

– Ako se nešto dogodi, osobu je teže primijetiti, a uz to je teško i intervenirati i pomoći u uvjetima kad je osoba daleko od obale, u dubokom, naglašava dr. Biloglav te dodaje kako do samog utapanja dolazi rijetko, ali i u tom su slučaju u najvećoj opasnosti starije osobe.

– Uvijek je puno opasnije za starije osobe i manja je šansa da će ih se uspješno reanimirati. Ali vidio sam i mlade ljude, djecu, koja su se utopila i koja su bila potpuno atonična, dakle mlohava, bez ikakvog refleksa. Oni se mogu oporaviti ako se uspije izbaciti voda van i ako se primijeni kardiopulmonalna reanimacija.

Kada su dišni putevi čisti, i ako je masaža srca dobro obavljena i umjetno disanje, onda imate izgleda tom nesretniku pomoći, kaže dr. Biloglav i ističe da se sve reanimirane osobe nalaze u nesigurnom i labilnom stanju te da moraju biti hospitalizirane.

Nakon dosta infuzije, treba ih monitorirati da se vidi je li postignuto stanje stabilno ili će se opet na neki način urušiti.

Sunce i dehidracija

Kako ističe dr. Biloglav, dovoljan unos tekućine temeljna je pretpostavka za održavanje zdravlja, kako kod zdravih ljudi, tako i kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.

– Vrući, suhi zrak koji udišemo dovoljan je da čovjek dehidrira bez kapi znoja. Zrak koji mi izdišemo uvijek je zasićen vodenom parom, pa zapravo samim disanjem gubimo puno tekućine. Dakle postoji opasnost od dehidracije, a da mi to ni ne primijetimo, upozorava dr. Biloglav.

Dehidrirana je osoba usporena, funkcije u organizmu su joj poremećene, pa se onda javljaju brojni rizici, uključujući i opasnost od utapanja. Osim dovoljnog unosa tekućine, važno je i izbjegavati prekomjerno i, kako dr. Biloglav kaže, nekritično izlaganje suncu.

Ljudi se trebaju čuvati sunca i ne izlagati se naglo i ne puno odjednom. Dobro je koristiti zaštitna sredstva, a najbolje je izbjegavati sunce od 10 do 17 sati.

– Važno je ljudima sugerirati da budu oprezni, osobito u početku kada izlaze na sunce. Domaćim ljudima to nije problem, ali kada dođu turisti koji imaju nekoliko dana godišnjeg odmora, oni čitav dan žele biti na suncu. To nikako nije dobro, ni kratkoročno ni dugoročno.

Promjene koje izaziva jedan dio sunčeva spektra su trajne i to koža pamti. Zato kod ljudi prerano počnu razni problemi, od degenerativnih do malignih, pa sve češće viđamo melanome, govori dr. Biloglav.

Biloglav ističe da je važno nositi odjeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana, dovoljno široku i prozračnu ne bi li se tako izbjegla akumulacija topline u organizmu.

– Tu je opet ključna dovoljna hidracija. Treba samo piti, ali alkohol, pritom, ne dolazi u obzir jer ima čitav niz nezgodnih učinaka i na metabolizam i na cirkulaciju. Uostalom manje smo oprezni, ne pazimo. Ljudi misle da se ružne stvari događaju nekom drugom, sve dok se ne dogode i njima samima, zaključuje dr. Biloglav.