Foto: iStock/NL
Godine 1997. na snagu je stupila Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha, korištenja kemijskog oružja i njegovu uništenju. Prema njenim odredbama, sve zemlje potpisnice koje su prijavile da posjeduju kemijsko oružje, obavezale su se potpisom da će ga i uništiti.
Do kolovoza prošle godine konvenciju su prihvatile 193 zemlje svijeta. Samo tri države nisu se složile s konvencijom niti je potpisale. Za razumjeti zašto je tako postupila Sjeverna Koreja, pa i Južni Sudan izmožden dugogodišnjim građanskim ratom. Manje je razumljivo zašto se uništenju kemijskog oružja protivi Egipat. I pozicija Izraela je nejasna, oni su doduše pristupili konvenciji, ali je još nisu ratificirali.
Kako god, krajnji rok za uništenje kemijskog oružja po konvenciji je 30. rujna ove godine. Mnoge države učinile su to puno prije, sredinom 2021. objavljeno je da je 98 posto kemijskog oružja na svijetu (ne računajući tu tri gore spomenute zemlje), već uništeno.
Među zadnjima koji još nisu eliminirali sve svoje zalihe kemijskog oružja su Amerikanci. SAD ga je doduše imao toliko puno uskladištenog još od 2. svjetskog rata, pa nove zalihe gomilao za vrijeme hladnog rata, da ga uništavaju kontinuirano već godinama. Do kraja kraju hladnog rata SAD je nagomilao više od 30 tisuća tona kemijskog oružja.
Kako javlja AP, radnici u vojnom skladištu Blue Grass u istočnom Kentuckyju uništavaju posljednje zalihe raketa napunjenih smrtonosnim nervnim bojnim otrovom sarinom. Ova operacija koja se sad bliži kraju kako bi do 30. rujna SAD ispunio potpisanu obvezu iz konvencije. Osim u Kentuckyju, oružje ovakve vrste, prvo je skladišteno, pa uništavano i u vojnim skladištima u Pueblou u državi Colorado.
Tamo je uništavanje kemijskog oružja počelo još 2016. i krajem ovog lipnja posao uništenja 2.600 tona kemijskog oružja skladištenog u Koloradu priveden je kraju.
Iako je oružje bilo sigurno pohranjeno u betonskim bunkerima i strogo čuvano, desetljećima je okolnom stanovništvu bilo teret i izazivalo strah da bi moglo doći do neke katastrofe.
„Znali smo da ovako uskladišteno oružje teško može biti prijetnja, ali se uvijek pitate može li nešto u određenim okolnostima krenuti krivo“ – prenosi AP riječi gradonačelnika Puebla Nicka Gradisara.
Prema mišljenju vojnih stručnjaka, privođenjem kraju uništavanja zadnjih zaliha kemijskog oružja SAD službeno odašilje poruku da ovakvo oružje više nije prihvatljivo nekolicini zemalja koje nisu pristupile sporazumu.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Prve reakcije
Izbornik Dalić nakon prolaska skupine:’ Ovo je bila prava Hrvatska!’
Novosti
U rijetko viđenoj nesreći lakog zrakoplova u Pekingu poginuo pilot, 13 ozlijeđenih
Nogomet
Utakmica odluke
Hrvatska je pobijedila Ganu! Mirne duše čekamo suparnika u nokaut fazi!
Zadar
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Sve više upozorenja na stanje u zadarskom zdravstvu: ‘Sve je to posljedica političke trgovine’
Svijet
Katastrofalni potres
U Venezuelu stiglo 1.600 stranih spasilaca. Traje potraga za preživjelima, ponegdje i golim rukama
Hrvatska
oštra reakcija
Josip Dabro žestoko o Mariju Radiću: ‘Od drukera i agenturnih cinkaroša nikada ne bih tražio milost’
Crna Kronika
zagreb
Tragedija na Jarunu: U jezeru se utopio 28-godišnjak
Zadar
MARKO ČULINA
35. OBLJETNICA Zapovjednik koji je stvarao 112. brigadu: ‘Najljepše godine života dao sam domovini’
Zadar
Godišnjica smrti
Živi sjećanje na Vedrana: On nije bio samo čovjek iza fotoaparata
Nogomet
borba čarobnjaka