Ne samo da biljke dobivaju potrebnu količinu vode, već se obavlja i prehrana

Iza nas je prvi ovoljetni toplinski val, ali na sreću nije udario žestoko kao što je to bilo prošlog ljeta. Hoće li ovog ljeta biti manje vruće nego prošlog siguran odgovor ne mogu dati niti meteorolozi. Zbog toga meteorolozi za vrijeme toplotnog vala preporučuju boravak u klimatiziranim prostorima te da se na otvoreno izlazi samo u jutarnjim i večernjim satima. Lijepo je to reći, ali u poljoprivredi i građevinarstvu to je nemoguće izvesti.

Tijekom ljeta već tradicionalno ravnokotarski poljoprivrednici ustaju u cik zore i rade na otvorenom do nekih deset sati, jer tada se moraju skloniti u hlad. Nastavak aktivnosti u polju je u večernjim satima. Za one koji imaju proizvodnju u plastenicima uvjeti su više nego očajni, ali treba ubrati ljetinu i plasirati je na tržište.

Visoke temperature ili kako meteorolozi govore toplinski stres ne samo da negativno djeluju na ljude, već i na biljke. Visoke temperature i sunčeve zrake mogu uništiti sav naš trud pri uzgoju povrtnih, voćnih i ukrasnih kultura.

Biljke stradavaju, tako da na lišću i plodovima nastaju ožegotine, mrlje koje umanjuju kvalitetu ploda i stvaraju uvjete za bolesti i štetnike. Pri temperaturama višim od 32 stupnja Celzijusa rast biljaka se usporava.

Toplinski stres

Toplinski stres kod biljaka utječe na rast, metabolizam i produktivnost. Mnoge biokemijske reakcije u biljnom organizmu su pod utjecajem visokih temperatura. Kod ekstremno visokih temperatura dolazi do inaktivacije i denaturacije nekih biljnih enzima važnih za preživljavanje te se ovako usporava razvoj biljke.

Visoke temperature uzrokuju toplinski šok kod biljaka koji se očituje u promjenama propusnosti stanične membrane i stvaranju tzv. proteina toplinskog šoka. Oksidativni stres i preraspodjela suhe tvari još su neke od posljedica koje visoke temperature mogu imati na biljke.

Može doći i do razgradnje vitamina ili stvaranja toksičnih tvari uslijed anaerobne respiracije. Ekstremne temperature mogu uzrokovati stanična oštećenja i propadanje stanice u roku od nekoliko minuta.

U priobalju toplinski val još je izraženiji nego na kontinentu jer uz vrućine tijekom dana noćne temperature također su visoke. Oduvijek su visoke ljetne temperature i suša pratile poljoprivrednu proizvodnju u našem kraju.

Svakom ravnokotarskom poljodjelcu je jasno da se nije moguće baviti voćarstvom i povrćarstvom bez navodnjavanja, a tako je i ove godine kada su česti prodori nestabilnog zraka praćenog oborinama pri čemu se, nažalost, na pojedina područja nađu na udaru krupe,

Prekop Prosike

Duga je tradicija navodnjavanja poljoprivrednih kultura na ravnokotarskom prostoru. U ranom srednjem vijeku, za vrijeme hrvatskih narodnih vladara cijeli ovaj kraj ima posebnu važnost jer se na potezu od prijestolnice Nina do Trogira obavlja državni život hrvatske države. U to vrijeme od svih imanja Dalmatinske Hrvatske po bogatstvu plodne zemlje, a time i poljoprivrednih proizvoda, najvažnija je bila Vrana.

Kvalitetno zemljište, obilje slatke vode omogućilo je postizanje obilne ljetine. Završetkom prekopa »Prosike« 1770. godine Vransko polje dobiva svoj puni značaj. Na Vranskom polju prevladava uzgoj pšenice, tikava, graha, lubenica i šećerne trske.

Navodnjavanje se obavlja takozvanim »podasavanjem«, što znači da se u vodotocima i kanalima pomoću ustava koji teku Vranskim poljem podiže razina vode. Voda se kroz propusno tlo širi bočno po plodnom polju i dolazi do korijenja uzgajanog poljoprivrednog bilja.

Veliki pomak u navodnjavanju napravljen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina kada je počela melioracija tla na području današnje Baštice i Nove Baštice. S podizanjem suvremenih nasada voća i stolnog grožđa izgrađene su akumulacije Vlačine i Grabovac za navodnjavanje Baštice i Nove Baštice.

U isto vrijeme izgrađen je sustav za navodnjavanje dijela Vranskog polja koji je koristilo Poljoprivredno dobro Vrana.

Kopanje bazena za navodnjavanje

Značaj navodnjavanja postao je prioritet Zadarske županije te su obnovljeni devastirani i sagrađeni novi sustavi za navodnjavanje, po čemu je naša županija je u vrhu izgrađenih sustava za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj.

Uvidjevši značaj vode za sigurnost uzgoja poljoprivrednih kultura, prvenstveno povrća, ravnokotarski seljaci su sami počeli navodnjavati svoje poljoprivredno bilje. Prvo je trebalo osigurati izvor vode. To se je postiglo kopanjem bazena koji na flišnoj podlozi na kakvoj su nastala ravnokotarska tla dobro drži vodu.

U to doba sustavi mikro raspršivanja i kapanja nisu bili poznati. Većina poljoprivrednih kultura navodnjavala se puštanjem vode u brazde kraj same biljke ili uporabom rasprskivača. Obje metode imale su za posljedicu veliku potrošnju vode i iziskivale su puno napornog ručnog rada.

Učinkoviti sustavi za navodnjavanje, mikro raspršivanje i kapanje koji su značajnije ušli u primjenu devedesetih godina prošlog stoljeća, vrlo brzo su našli primjenu na ravnokotarskim poljima. Danas svaki imalo bolji proizvođač raspolaže s bazenom ili bušotinama koristeći vodu iz podzemlja, pumpama, filterima, cijevima i svim potrebnim za kvalitetno navodnjavanje.

Navodnjavanjem se biljkama ne dodaje samo potrebna količina vode, već se obavlja prehrana – fertirigacija. Za sve to trebalo je izdvojiti značajna financijska sredstva, što krajnji proizvod čini skupljim.

Miro Tokić

Kukuruz šećerac iz Ravnih Kotara

Uz sladoled pečeni ili kuhani kukuruz spada u traženu deliciju tijekom ljeta. Ovih dana pojavili su se kukuruzi – šećerci za kuhanje na štandovima na tržnicama. Brojni ljudi na njih gledaju skeptično misleći da su iz uvoza. No to su domaći kukuruzi šećerci proizvedeni u plastenicima. Jedan od proizvođača je Damir Komar koji je i ove godine u plastenicima posadio šećerac na površini od jednog hektara. Ovih dana najranije sorte su prispjele za berbu.

Osim u plastenicima, Damir je posadio kukuruz šećerac na otvorenom na površini od dva hektara te će imati količine za berbu gotovo do početka jeseni. Damirovim primjerom krenuli su i drugi proizvođači,

Oni koji govore da su šećerci skupi trebaju znati da se uzgajaju iz presadnicama na multch foliji i navodnjavaju sustavom kap po kap.