ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

SIGURNO KUPANJE

[FOTO] Spasioci čuvaju kupače samo na šest županijskih plaža

Autor: Iva Bucić

06.07.2023. 12:05
[FOTO] Spasioci čuvaju kupače samo na šest županijskih plaža

Foto: Arif Sitnica



Spasioci na plažama i kupalištima pridonose važnom aspektu sigurnosti u turizmu, ali u Zadarskoj su županiji prisutni na samo šest plaža. U sezoni je angažirano od 30 do 35 spasioca, a od toga ih je trećina na Kolovarama.


Utapanje je jedan od vodećih uzroka slučajne smrti, posebno među djecom. Lani je prema podacima MUP-a u Hrvatskoj od utapanja preminulo 92 ljudi. Osim djece, posebno su ugroženi neplivači, osobe s određenim kroničnim bolestima i osobe koje su konzumirale alkohol.





– Na području županije godišnje od utapanje premine otprilike pet, šest ljudi. No rijetko kad dođe do klasičnog utapanja, iako se događa da spasioci reagiraju kad ljudi krivo procijene svoje mogućnosti u moru, govori koordinator Spasilačke službe Crvenog križa za Zadarsku županiju, Niko Vlatković dodajući kako su rizične osobe starije životne dobi, neki kronični bolesnici, ali i adolescenti i alkoholizirani plivači koji izvode vratolomije.


Vratolomije na skakaonici


Skakaonica na Kolovarama često je poprište takvih vratolomija, priča spasioc Leonardo Veleslavić.


– Turisti dođu iz svih dijelova Europe, pogotovo ondje gdje nema mora, i onda se odmah penju na desetku. Ne idu na tri ili pet metara, malo po malo da vide, nego se odmah penju na desetku, pa smo imali dosad dva, tri slučaja da smo morali intervenirati i zvati Hitnu medicinsku pomoć, upozorava Veleslavić.


Osim neodgovornim ponašanjem, kupači se na mnogo načina lako mogu dovesti u opasnost. Vlatković ističe da za prevenciju treba piti dovoljno vode, zaštititi se kremama, izbjegavati masnu hranu, nositi laganu odjeću i izbjegavati kupanje od 10 do 17 sati. Ali tko će to objasniti turistu koji je platio da tu dođe da se treba paziti sunca?, pita se Leonardo.


Međutim, Kolovare se bez sumnje po broju spasilaca mogu nazvati najsigurnijom zadarskom plažom. Vlatković ističe da su Kolovare dobar primjer i da ozbiljno pristupaju pitanju sigurnosti plivača.


– Na plaži imaju šest spasioca, a na bazenu još četiri. Kad bi bar svi koncesionari tako radili!, ističe koordinator ove službe.


Spasioci na Kolovarama ističu da njihove intervencije rijetko kada uključuju utapanje, no spasioc Šime Stipčević naglašava da se to događa u trenucima kada to najmanje očekujete.


Nema brige kad su tu spasioci – Šime Stipčević i Duje Grgić


– Mi smo naučeni, sve smo prošli u vezi toga i uvijek smo spremni, govori Šime.


Umjesto zbog utapanja, spasioci najčešće interveniraju zbog porezotina, ogrebotina i uboda.


– Spasioci su definitivno potrebni na plažama, nama dnevno dođe po pedeset ljudi i ispituju sve i svašta, nekome se zabode bodlja od ježa, nekoga ubode osa, ili padnu i razbiju se. Ali unatoč tome treba netko biti tu i nadgledati da se ne dogodi nešto ozbiljno, kazuje spasiteljica Nika Kotlar.


Koncesionari zapošljavaju spasioce


Crveni križ jedina je organizacija u Hrvatskoj koja osposobljava i educira spasioce, a oni se potom zapošljavaju kod koncesionara koji upravljaju plažama. Doduše, koncesionari nisu obavezni angažirati spasioce na plažama kojima upravljaju, pa većina to u konačnici niti ne čini. Zato u Zadarskoj županiji spasioci dežuraju na samo šest plaža, na Kolovarama čiji je koncesionar Obala i lučice, na otvorenom bazenu Kolovare kojim upravlja tvrtka Zadarski sport, Falkensteinerovim plažama Borik i Punta Skala, Turisthotelovom Zaton Holiday resortu te na plaži Marine Dalmacija u Sukošanu. Osim toga, spasioci se mogu vidjeti još jedino na zatvorenom plivalištu ŠC-a Višnjik, gdje rade cijelu godinu.


– Svaki veći grad i turističko središte trebali bi barem na jednoj plaži imati organiziran rad spasilačke službe, upozorava Vlatković i dodaje kako jedan Vir ili Biograd uopće nemaju spasioce, a koncesionare nitko za to ne može sankcionirati.


– Oni su dužni samo na vidljivo mjesto postaviti prvu pomoć, priča koordinator ove službe.


U slučaju da na plaži nema spasioca u trenutku kada nekome zatreba pomoć, najvažnije je misliti na svoju sigurnost, upozorava spasioc Veleslavić dodajući kako je najbolje zvati upomoć i potražiti spasioca. Ako nema spasioca, treba zvati što više ljudi da sudjeluju, poručio je.


Najvažnije je misliti na svoju sigurnost – Leonardo Veleslavić


Naime, kako ističe spasioc Duje Grgić, postoji mnogo skrivenih opasnosti kojih neobučena osoba nije svjesna.


– Primjerice osobe koje se utapaju i koje je svladala panika jednostavno ne vide ništa pred sobom i kad se krenu utapati mogu utopiti osobu koja ih dođe spasiti. Zato je bolje ne ulaziti u takvu situaciju, nego zvati nekoga tko je u dovoljnoj spremi, upozorava Duje.


Većina spasioca najčešće su bivši sportaši jer su uvjeti pristupanja tečaju Crvenog križa poprilično zahtjevni, kako objašnjava Vlatković.


– Ove smo godine osposobili deset spasioca. Bilo je 27 kandidata, a od toga ih je 13 uspjelo isplivati postavljenu normu. Osim toga ove smo godine obnovili osam licenci. To treba raditi svake dvije godine, što to podrazumijeva teorijski i praktični dio. odnosno plivanje i ispit iz prve pomoći i spasilačkog dijela. Dakle, treba isplivati norme, 400 metara ispod osam minuta i preroniti dužinu bazena od 25 metara, otkriva Vlatković.