Dario Tomas u zadarskom zaleđu gradi prvo selo za digitalne nomade

Selo za digitalne nomade u zaleđu Zadru. Na prvu zvuči nestvarno, ali od ideje do realizacije još je malo vremena.

»Krivac« za ovo je Dario Tomas, rođen u Švicarskoj, podrijetlom iz okolice Posedarja koji se u centru ove priče našao sasvim slučajno, a onda ubrzo krenuo u projekt.

Najbolji izbor

– Moja obitelj i ja već preko trideset godina provodimo naše godišnje odmore u Posedarju Prije nekoliko godina, u Zadru sam sreo dvojicu Nijemaca koji su bili digitalni nomadi. Bio sam fasciniran njihovim načinom života koji zahtijeva samo laptop i internet, ali i slobodu da se svaka tri do četiri mjeseca sele bez stalnog prebivališta. Usprkos tome što su bili oduševljeni Hrvatskom i Zadrom, istaknuli su i neke nedostatke, potpuni izostanak zajednice digitalnih nomada i nedostatak coworking prostora. Ta su mi se pitanja dugo vrtjela u glavi. Inspiriran inovativnim i kreativnim okruženjem koje sam doživio tijekom mog executive MBA studija u Švicarskoj, odlučio sam za svoj magistarski rad razviti poslovni koncept digitalnog nomadskog sela u Hrvatskoj, prisjetio se Tomas.

Ideja je rođena, a realizacija je tek slijedila, jer, realno gledajući, birokracija je rak rana za poduzetnike. Tomas priznaje, kako mu zadarska regija nije došla kao ideja za nomadsko selo isključivo jer je emotivno vezan za ovaj kraj, već je naveo i niz prednosti.

– Zadar je geografski vrlo povoljno smješten – gdje god putujete, nije predaleko. Ključno je i to što Zadar ima aerodrom, što je važno jer digitalni nomadi uglavnom putuju avionom. Za razliku od Dubrovnika ili Istre, Zadar ima veliki prostor za rast, što znači da ima mnogo atraktivnih lokacija za naš projekt. Blizu su i nacionalni parkovi kao što su Krka, Paklenica i Kornati, koji čine ovu regiju još privlačnijom. Proveli smo analizu na temelju naših kriterija i Zadar je bio najbolji izbor, naglašava Tomas.

Foto: Privatni arhiv

Posedarje, Ražanac i Sukošan

Projekt je trenutačno u završnoj fazi izrade, a lokacija na kojoj bi selo trebalo biti smješteno, još se razmatra.

– Posjetio sam svaku općinu i razgovarao s načelnicima i gradonačelncima. Ponuđeno nam je mnogo lokacija, ali prema trenutnom stanju, Posedarje, Ražanac i Sukošan su u užem izboru. Sada, u suradnji s arhitektom, analiziramo terene i pripremamo se za posljednju fazu, najavio je Tomas.

Digitalna nomadska sela već postoje širom svijeta koja su vrlo uspješna i jednostavno su koncipirana. Nude coliving i coworking prostor.

– Naš pristup bit će znatno kompleksniji, što će ga učiniti i znatno vrijednijim. Ovo selo će digitalnim nomadima pružiti optimalne uvjete za rad i odličnu zajednicu. Također, tvrtke koje svojim zaposlenicima nude mogućnost ‘workationa’ moći će ovdje poslati svoje zaposlenike na nekoliko dana. Osim toga, dočekivat ćemo MBA klase i omogućiti im intenzivne tjedne i studijska putovanja. Sve ovo omogućava simbiozu ciljnih skupina; na primjer, tvrtke koje rade u selu mogu angažirati digitalne nomade za projekte, zadatke ili čak obuku. Digitalni nomadi posjeduju vrlo zanimljive vještine koje mogu prenijeti na zaposlenike tvrtki koje koriste naše usluge, objasnio je Tomas.

Već su pokrenuli dio koncepta – Digital Nomad Academy. Prema anketi provedenoj u SAD-u, oko 70 milijuna Amerikanaca žele postati digitalni nomadi u sljedeće 2 do 3 godine. No, postoje određeni izazovi na tom putu. Stoga su osnovali Digital Nomad Academy, gdje iskusni digitalni nomadi mogu obučavati one koji to žele postati.

Foto: Privatni arhiv

Interakcija s lokalnim

– Kada se selo izgradi, moći ćemo stvoriti specifične treninge i programe obuke kako bismo privukli potencijalne digitalne nomade, a oni koji pružaju obuku će imati dodatne mogućnosti za zaradu. Što se tiče kapaciteta, još uvijek preciziramo brojke. No, svakako planiramo stvoriti dovoljno prostora za velik broj digitalnih nomada, tvrtki i studenata. To je ovisno za koje se mjesto na kraju odlučimo, naglašava Tomas.

Hrvatska se suočava s problemom masovnog turizma, a kao mala zemlja ne može podnijeti teret brojnih turista kao što to mogu Španjolska, Grčka ili Francuska. Iz tog razloga, smatra Tomas, treba se usmjeriti na kvalitetan turizam umjesto na masovni.

– Klasični turisti u prosjeku borave u Hrvatskoj 10 dana, dok digitalni nomadi obično borave na jednom mjestu ili zemlji između 2 i 6 mjeseci. To donosi manje stresa, manje buke, manje automobila i slično. Digitalni nomadi, za razliku od klasičnih turista, nisu samo zainteresirani za uobičajene turističke atrakcije. Oni zaista žele doživjeti i vidjeti kako lokalno stanovništvo živi, upoznati se s njihovim tradicijama i postati dijelom mjesta na kojem se nalaze, ističe Tomas te dodaje kako će izgradito web i mobilnu platformu na kojoj će se digitalnim nomadima nuditi različite aktivnosti u slobodno vrijeme.

– Svaka osoba će moći postaviti ponudu na našoj platformi. Ako se radi o nečemu tradicionalnom, kulturnom i autentičnom, poput učenja nomada kako se beru masline, kako se one obrađuju i puni boca maslinovog ulja, a na kraju im se daje mala boca kao uspomena, za takve ponude nećemo naplaćivati nikakvu proviziju – sav prihod ide organizatoru. Za klasične ponude poput izleta brodom ili slično, naplaćivat ćemo malu naknadu. Na ovaj način želimo potaknuti interakciju između digitalnih nomada i lokalnog stanovništva, prezentira Tomas svoju poduzetničku viziju.

Projekt s digitalnim nomadima pruža priliku za drukčiji pristup – gdje se posjetitelji tretiraju kao dugoročni stanovnici, ne samo kao prolazni turisti. Kroz interakciju s lokalnom zajednicom, nudeći autentične doživljaje i pružajući prilike za učenje i rast, nadaju se stvaranju turističke ponude koja je održiva, poštuje lokalnu kulturu i tradiciju te pruža stvarnu vrijednost za naše goste.

Dario Tomas, Foto: Privatni arhiv

Ima zainteresiranih investitora

Iako je digitalno selo još u začetku, zainteresiranih investitora ne nedostaje. Većina privatnih investitora i dva veća poduzeća iz Švicarske izrazila su interes za investiranje. Hrvatska je za investitore vrlo atraktivna kada je riječ o nekretninama i građevinskim projektima.

– Trenutno smo u finalnoj fazi planiranja, što uključuje i određivanje točne potrebe za investicijama. Prema prvim procjenama, a ovisno i o izboru lokacije, potrebna investicija će biti između 1,5 i 3,5 milijuna eura, izjavio je Tomas.

Izgradnja i administrativni rad, smatra, bit će najveći izazovi projekta.

– U Hrvatskoj sve što prolazi kroz urede traje vrlo dugo i vrlo je složeno, za što ćemo morati odvojiti dovoljno vremena. Također, suradnja s građevinskim tvrtkama nije tako jednostavna jer se dogovori ne uzimaju uvijek ozbiljno. Nadalje, bitno je pažljivo nadzirati kvalitetu rada kako bi se osiguralo da su zadovoljeni visoki standardi gradnje. Općine pokazuju veliko zanimanje, a kada projekt započne, bit će neophodna uska suradnja kako bi se lokalno stanovništvo uključilo u projekt. Želimo postići visoku razinu prihvaćanja kako bi harmonija bila na visokom nivou. Također želimo upoznati stanovnike s konceptom digitalnog nomadstva, stoga ćemo mnogo ulagati u komunikaciju s lokalnim stanovništvom. U tom procesu računamo na podršku općina.

Kada je riječ o drugim institucijama, moram reći da, nažalost, očekujem malo ili nimalo pomoći, kazao je Tomas.

Investitore planiraju pronaći do početka sljedeće godine, a prvi digitalni nomadi, ako sve bude po planu, trebali bi doći u ljeto 2025.