Subota, 27. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

34 C°

PRIZNATI STRUČNJAK

Oftalmološki tim Opće bolnice Zadar pojačao dr. Tomislav Mušac iz Osijeka

Autor: Marina Šaponja

16.06.2023. 15:14
Oftalmološki tim Opće bolnice Zadar pojačao dr. Tomislav Mušac iz Osijeka

Foto: Luka Jeličić



U OB Zadar početkom tjedna s radom je započeo Tomislav Mušac dr. med. specijalist oftalmologije, subspecijalist dječje oftalmologije i strabologije. Velika je ovo vijest za male pacijente jer će se njegovim dolaskom proširiti spektar usluga i zdravstvene skrbi za najmlađe pacijente zadarske Bolnice. Bio je to povod za razgovor s ovim liječnikom koji je rođen u Osijeku gdje se školovao i radio, a bio je i zaposlen u Kliničkom bolničkom centru Osijek.


Najveći porast miopije


Koliko dugo radite kao dječji oftalmolog i gdje ste dosad radili?


– Prvi dio liječničke prakse radio sam kao obiteljski liječnik gdje sam stekao veliko iskustvo u dijagnostici, terapiji te medicinskoj skrbi za pacijente. Nakon završene specijalizacije iz oftalmolgoije i optometrije nekoliko godina radio sam u privatnoj poliklinici, nakon čega prelazim u Klinički bolnički centar Osijek te završavam užu specijalizaciju iz dječje oftalmologije i strabologije. Tijekom rada u KBC-u Osijek susretao sam se i uspješno zbrinjavao čitav spektar zdravstvenih tegoba poput strabizma (»škiljavosti«, »razrokost«), slabovidnosti, tumora periokularne regije, problema sa suznim sustavom, refrakcijskih grešaka, upalnih bolesti, posttraumatskih stanja, a u suradnji s pedijatrima, endokrinolozima, neurolozima i čitav niz drugih poremećaja i bolesti najčešće pacijenata dječje dobi, ali i odraslih.


Koji su najčešći problemi, bolesti očiju kod djece s kojima se susrećete?


– Zdravstveni problemi današnje djece ne mogu se odvojiti od problema koji su bili prisutni oduvijek, ali su u suvremenom društvu potencirani uvjetima života, navikama, zahtjevima modernog života, školovanja i slično. Vrlo često su ovi problemi jako raznoliki i teški za liječenje. Svakodnevno se u dječjim oftalmološkim ambulantama susrećemo sa slabovidnošću, strabizmom (»škiljenje« ili »bježanje« očiju), refrakcijskim greškama (tzv. »dioptrijama« poput dalekovidnosti, kratkovidnosti, astigmatizma) te problemima vezanim uz fizičke promjene i bolesti očiju kao i problemi ma koji su posljedica neuroloških, endokrinoloških, reumatskih, genetskih, traumatoloških, onkoloških i drugih bolesti.




Jedno od stanja s najvećim porastom učestalosti u posljednjim desetljećima je kratkovidnost tj. miopija.


Vezanost uz »gadgete«


Što je po Vašem mišljenju uzrok tome?


– Prije pandemije COVIDA-19 u svijetu je zabilježena »pandemija« kratkovidnosti kod djece i mladih. Naizgled to ne djeluje kao velik problem, više kao gnjavaža radi nošenja naočala ili leća, no kratkovidnost u malom postotku nosi mogućnost komplikacija na očima koje mogu biti prilično opasne te se povećanjem ukupnog broja miopa povećava i broj djece s ovim komplikacijama. Za sada ne znamo koji je uzrok ove pojave, ali se pokazalo da populacije djece koja rastu na otvorenom i više se igraju »vani« imaju manji postotak kratkovidnosti od populacija djece koja rastu uz računala, tablete ili mobitele.


Problem vezanosti uz »gadgete« dovodi nas i do drugog velikog pitanja u vezi zdravlja očiju. To je pitanje štetnog djelovanja nekih dijelova svjetlosnog spektra koje emitiraju ekrani. Ovo bi moglo dovesti do oštećivanja mjesta najjasnijeg vida u oku (žute pjege). Za sada još ne znamo koji je potencijal razvoja ovih komplikacija jer nije proteklo dovoljno godina svakodnevne izloženosti djece da bi se posljedice jasno pokazale.


Plavo svjetlo ekrana dodatno remeti ritam sna i budnosti što u konačnici djeluje na cjelokupno psihičko i fizičko zdravlje.


Nepravilno opterećenje koštano mišićnog sustava dovodi kod djece i mladih do problema koji su se nekada javljali gotovo isključivo kod starijih. Često se u svojoj praksi susrećem čak i s djecom koja se bave sportom, a imaju nespecifične tegobe poput glavobolje, bolova u vratu i leđima radi lošeg držanja što je posljedica višesatnog »prisilnog« položaja kod korištenja računala.


Moja preporuka stoga je da se ograniči korištenje ovih »gadgeta« što je više moguće, idealno bi bilo do jedan sat dnevno.


Foto: Luka Jeličić


»Kažnajvanje« flasterom


Je li slabovidnost jedan od najčešćih problema kod djece?


– Važan i relativnop čest problem kod djece je slabovidnost (»lazy eye«). Radi se o nerazvijenosti vida na jednom ili oba oka što može biti posljedica više uzroka, no najčešće je rezultat strabizma ili različitih vrsta »dioptrije«. Kod ovog stanja dijete ni uz najbolju korekciju naočalam ili lećama ne vidi dobro. Važno je reći da je metoda liječenja okluzija tj stavljanje »flastera« na bolje oko. Ovu metodu liječenja roditelji često ne shvaćaju ozbiljno i ne provode po uputi jer se dijete opire zatvaranju oka s boljim vidom. Na žalost tu je jedino rješenje strog pristup provođenju terapije od strane roditelja jer je idealno vrijeme liječenja slabovidnosti najmlađa dob, a nakon određenih godina više se na može postići poboljšanje vida. Volim reći da je idealna dob za liječenje slabovidnosti u dobi kada dijete ne razumije zašto ga roditelj »kažnjava« zatvaranjem boljeg oka pa se tome opire, skida flaster ili gleda preko njega, a kada dijete dovoljno odraste da shvati važnost okluzije već je kasno za liječenje slabovidnosti. Stoga apeliram na roditelje da budu rigorozni kod ove terapije bez obziran na otpor i njegodovanje djeteta jer su oni odgovorni za ishod liječenja.


Hoćete li raditi i s odraslim pacijentima ili isključivo s djecom?


– Strabizam se javlja kod djece, ali i kod odraslih, na primjer kod bolesti štitanjače, nekih neuroloških, traumatoloških stanja i sl. U tom segmentu se pokriva i jedan značajan dio odrasle populacije. Strabologija pokriva i svu patologiju odraslih osoba koja je vezana s lošim položajem očiju koji kod odrasle osobe izaziva dvoslike i narušava kvalitetu života. Ako liječnik to uspijete riješiti puno je pomogao pacijentu. Ozljede oka koje podrazumijevaju rupturu očnog mišića dovode do bijega oka na suprotnu stranu i nemogućnosti pomicanja očne jabučice. To je na svjetskoj razini izuzetno rijetko i teško lječivo stanje koje većina oftalmologa niti ne sretne u svom radnom vijeku. Mogu reći da sam u svojoj praksi ovaj medicinski raritet više puta uspješno liječio na radost i zadovoljstvo svojih pacijenata.


Kakve je rezultate polučio Nacionalni program detekcije slabovidnosti kod djece?


– Značajan doprinos smanjenju prisutnosti slabovidnosti ima i Nacionalni program detekcije slabovidnosti kod djece koji se uspješno provodi unazad nekoliko godina. On obuhvaća pregled vidne oštrine kod djece u dobi od 4 godine jer je to dob kada se još uvijek eventualna slabovidnost može uspješno liječiti. Važno je reći da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje imaju ovakav hvalevrijedan vid skrbi za zdravlje djece.


Dobit za male pacijente


Vašim dolaskom u OB Zadar koje će se novine i postupci ponuditi u liječenju djece?


– Napomenuo bih da ću se u dogovoru s ravnateljem dr. Željkom Čulinom te rukovoditeljicom Odjela za oftalmologiju prof. dr. sc Suzanom Konjevodom potruditi što više zdravstenih problema i stanja zbrinjavati u OB Zadar. Uz konzervativno liječenje unaprijedit ćemo i operativni program kako bismo malim pacijentima i njihovim obiteljima omogućili dobivanje zdravstvene skrbi kakvu zaslužuju u sredini u kojoj žive i bez potrebe za dalekim i iscrpljujućim putovanjima.


Posebno bih zahvalio na toplom prijemu doajenu zadarske dječje oftalmogije dr. Zoranu Sessi zahvaljujući kojemu služba dječje oftalmogije godinama uspješno funkcionira.


Moj dolazak u Zadar i zadarsku bolnicu vidim kao priliku da u punom opsegu pomognem zaštiti zdravlja naših najmlađih pacijenata koji čine najosjetljiviju populaciju pacijenata i predstavljaju budućnost naše zemlje.


Uz pomoć voditeljice Odjela za oftalmologiju i optometriju i ravnatelja Bolnice trudit ću se osigurati kontinuitet rada službe za dječju oftalmogiju i kroz edukaciju mlađih kolega kada budu primljeni na rad u zadarsku bolnicu.


Toplo se nadam da ću u svom radu imati širu podršku zajednice, Grada, Županije, ali i svih dobrohotnih žitelja ove lijepe regije Dalmacije.


Zadarsko gostoprimstvo


Što Vas je ponukalo da dođete raditi u Zadar?


– Kada sam dobio ponudu, dugo sam razmišljao jer nije bilo lako ostaviti posao, obitelj, prijatelje u Osijeku. Međutim, kolege s Odjela, vodstvo bolnice, i sam Zadar pružio mi je gostoprimstvo koje je presudiolo u mojoj odluci.


Ovdje mi se sviđa kolektiv, uvjeti rada su dobri i to je bilo presudno. I ovom lijepom dijelu Hrvatske želio sam dati priliku da ima kvalitetnu oftalmološku zaštitu djece.


Kako se Slavonac snašao u Dalmaciji?


– Dalmatinci su vrlo slični Slavoncima, srdačni. Zadar je grad po mjeri čovjeka i vjerujem kako će mi ovdje biti lijepo.


Na kraju bih poručio našim malim pacijentima da se ne plaše dolaska u bolnicu jer ću im biti ne samo doktor nego prije svega prijatelj. Zajedno ćemo preglede i liječenje pretvoriti iz strašnog i bolnog doživljaja u veselu i »cool« igricu.