Gotovo 3,8 milijarde eura za strukturnu transformaciju hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. doprinijet će ubrzanju procesa strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visokokvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, koja, uz održivo upravljanje prirodnim resursima, stvara nova radna mjesta te doprinosi poboljšanju kvalitete života i rada u ruralnim područjima. U tome će veliku ulogu imati modernizacija, digitalizacija i inovativna rješenja, kako u proizvodnji, tako i u svim segmentima života.

SP ZPP predstavlja nacionalni dokument kojim se osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore u razdoblju 2023.-2027., a značajan naglasak stavlja na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije koje, osim okolišnog, imaju i značajne gospodarske učinke.

Između ostalog, Strateškim planom predviđena su i plaćanja za poljoprivrednike na čiji dohodak negativno utječu nepovoljna klimatska ili prirodna obilježja karakteristična za ta područja, uključujući i šumoposjednike, dok su za direktan doprinos stabilizaciji poljoprivrednih dohodaka u osjetljivim sektorima osigurane proizvodno vezane potpore dohotku.

Rastu očekivanja od kvalitete hrane

Potrošači i društvo imaju raznolika očekivanja od poljoprivredno – prehrambenog sektora, ne samo u pogledu kvalitete hrane koja se stavlja na tržište, nego i o korištenim proizvodnim tehnikama i učinku na okoliš, a Strateški plan se bavi pitanjima dobrobiti životinja i promicanja zdrave prehrane. U konačnici, do 2028. godine planirano je postići udio površina pod ekološkom poljoprivredom od najmanje 12 posto, pri čemu cilj nije samo rast površina, već i proizvodnja zdrave hrane priuštive svim građanima.

Hrvatska poljoprivreda izložena je posljedicama klimatskih promjena, stoga je u planu svake godine provedbe, počevši od 2024., ostvariti udio od 43,87 posto korištene poljoprivredne površine u okviru obveza poboljšanja prilagodbe klimatskim promjenama za koje je dodijeljena potpora.

U odnosu na obvezne zelene prakse koje su poljoprivrednici morali provoditi u razdoblju od 2015. do 2022. da bi ostvarili izravna plaćanja iz I. stupa ZPP-a, nove prakse, intervencije eko sheme dobrovoljne su za poljoprivrednike, a imat će pozitivan učinak na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, očuvanje okoliša i bioraznolikost. Također, određenim intervencijama iz II. stupa ZPP-a promiče se ekološka poljoprivreda, kao i očuvanje bioraznolikosti te prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena.

Republika Hrvatska obiluje kvalitetnim prirodnim resursima i bioraznolikošću koji su osnova za poljoprivrednu proizvodnju i razvoj ruralnih područja. Kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal, potrebno ih je očuvati i zaštititi. Važnu ulogu ima i proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije, čime će se doprinijeti smanjenju ovisnosti o uvoznim energentima. Samo za investicije u obnovljive izvore energije osigurano je 30 milijuna eura, a ova će ulaganja biti moguća i kroz 223,6 milijuna eura vrijednu intervenciju koja se odnosi na ulaganja u primarnu proizvodnju.

Za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora važni su mladi ljudi, prvenstveno zbog njihove želje i sposobnosti lakše prilagodbe tehnološkim promjenama, novim praksama i promjenama tržnih uvjeta, što je uvjet za povećanje produktivnosti i konkurentnosti.

Ukupan broj mladih poljoprivrednika koji ostvaruju koristi od uspostavljanja poljoprivrednoga gospodarstva uz potpore u okviru ZPP-a kontinuirano se povećava, i kroz potpore iz izravna plaćanja potpore i ruralnog razvoja. Iako udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj iznosi 14,4 posto, što je iznad prosjeka Europske unije i predstavlja rast od 66 posto u odnosu na 2015., naš je cilj u narednom vremenu dostići udio mladih poljoprivrednika od 20 posto.

Reforme i investicije kroz NPOO

S ciljem povećanja prehrambene sigurnosti građana te konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora osigurane su i više od 131 milijun eura vrijedne reforme i investicije u hrvatsku poljoprivredu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Riječ je o nastavku već započete transformacije poljoprivrede kroz uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, digitalnu transformaciju poljoprivrede te unapređenje sustava doniranja hrane.

U okviru investicija u logističko distributivne centre osim same izgradnje objekata (ukupnog kapaciteta 26 tisuća tona), bit će osigurana i stručna podrška korisnicima za upravljanje takvim objektima, pomoć u brendiranju proizvoda te uspostavu sustava sljedivosti koji će potrošačima pružiti informacije o proizvodima.

NPOO obuhvaća i komasaciju 18 tisuća hektara te sustav monitoringa tala u Republici Hrvatskoj koji će omogućiti trajno praćenje stanja i promjena tala s ciljem omogućavanja planiranja i provedbe mjere za njihovo unaprjeđenje i očuvanje.

Istovremeno, digitalizacija pojedinih javnih usluga u okviru ovog Plana olakšat će komunikaciju i dobivanje podataka kako poljoprivrednicima tako i ostalim dionicima, ali i samoj administraciji, s ciljem administrativnog rasterećenja; pokretanje platforme Pametna poljoprivreda kojom će se omogućiti pristup (digitaliziranim) podacima potrebnim poljoprivrednicima u planiranju i proizvodnji; uspostavu sustava sljedivosti poljoprivrednih proizvoda koji će potrošačima pružiti sve informacije o proizvodima s ciljem informirane odluke o kupnji.

Također, NPOO osigurava ulaganja u infrastrukturno opremanje posrednika u sustavu doniranja kako bi povećali propisane kapacitete za skladištenje i transport hrane; a investicije imaju dvostruku funkciju: osiguravanje hrane potrebitima te smanjivanje otpada od hrane.

Novi zamah razvoju hrvatskog ribarstva i akvakulture

Hrvatska akvakultura, uz svoju primarnu proizvodnu funkciju, ima izraženi socioekonomski značaj, doprinoseći razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica kroz cjelogodišnje zapošljavanje lokalnog stanovništva i sinergiju s pratećim djelatnostima, ali i ekološki značaj čiji se daljnji održivi razvoj predviđa u sukladnosti s ciljevima zaštite okoliša i bioraznolikosti.

Uzimajući u obzir sve veću potrebu i potražnju za kvalitetnim održivijim prehrambenim proizvodima iz akvakulture, postoji potencijal za daljnji rast i razvoj akvakulture, kako na nacionalnoj, tako i na EU razini.

Novi Program za ribarstvo i akvakulturu vrijedan je 348 milijuna eura, a doprinijet će promicanju održivih proizvodnih metoda radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanju otpornosti na klimatske promjene, optimizaciji korištenja prirodnih resursa, dekarbonizaciji i klimatskoj neutralnosti. Poticat će se prelazak na održivost koji će pružiti mogućnost svim dionicima da ostvare konkurentsku prednost na tržištu te da se očuvaju vodeni biološki resursi s ciljem doprinosa zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava.

Promatrajući ukupnu proizvodnju u akvakulturi, te uzimajući u obzir podatke za 2021. godinu, zamjetan je stalni trend porasta, kako količinski, tako i vrijednosno. Ukupna proizvodnja u akvakulturi RH u razdoblju od 2017. godine porasla je čak 63 posto u količini te 67 posto u vrijednosti, tj. u 2021. godini vrijednost proizvodnje u akvakulturi je dostigla oko 166.895.813 eura, a količina je iznosila oko 27.920 tona.

AGRIFARMING.IN

To je značajan rast i u odnosu na prethodnu 2020. godinu, te vrijednosno iznosi 25 posto dok je količinski rast za 28 posto. Ovaj zamjetan trend rasta prvenstveno je posljedica povećanja u količini i vrijednosti proizvodnje visoko vrijednih proizvoda marikulture, prvenstveno bijele ribe (lubin i komarča) i plavoperajne tune, iako vrijedi istaknuti da podaci za 2021. godinu ukazuju i na porast proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi (šaranske vrste).

Sve uspješniji izvoz ribe

Već dulji niz godina Hrvatska bilježi pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci proizvoda ribarstva u količini, a pogotovo vrijednosno, budući da je vrijednost izvoza veća od uvoza. Suficit je u pandemijskoj 2020. godini dosegnuo iznos od 88,6 milijuna eura, u 2021. godini 78,6 milijuna eura, dok je u 2022. godini razlika između uvoza i izvoza iznosila 64,8 milijuna eura.

U 2021. godini izvezeno je 66.343 tona ribe vrijednosti 274.696 milijuna eura, dok je uvezeno 59.214 tona vrijednosti 196.488 milijuna eura. Tijekom 2022. godine izvezeno je 66.478 tona ribe vrijednosti 312.490 milijuna eura, dok je uvezeno 63.444 tona vrijednosti 247.664 milijuna eura. Svakako jedan od bitnih razloga za takav trend je i kontinuirani rast proizvodnje i vrijednosti proizvodnje u akvakulturi.

Navedena pozitivna kretanja u akvakulturi u skladu su s vizijom daljnjeg održivog razvoja hrvatske akvakulture, koja je predviđena i Nacionalnom planu razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, koji Vlada RH donijela u studenom 2022. godine, a predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja sektora akvakulture u Republici Hrvatskoj. Izradu ovog planskog dokumenta provelo je i koordiniralo Ministarstvo poljoprivrede, a njegov značaj je prvenstveno u pogledu planiranja razvoja i pozicioniranja djelatnosti akvakulture na nacionalnoj razini, ali posljedično i u kontekstu daljnjeg održivog razvoja EU akvakulture.

Stavlja težište na četiri posebna cilja: 1) povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene 2) jačanje konkurentnosti sektora akvakulture 3) jačanjem sektora akvakulture doprinijeti obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te 4) poticanje inovacija u sektoru akvakulture.

Dino Stanin/PIXSELL

Ostvarenjem navedenih ciljeva očekuje se da će količina proizvodnje u akvakulturi do 2027. još više povećati kako vrijednosno tako i količinski. Navedeni ciljevi ostvarit će se uz daljnji razvoj i primjenu održive, digitalne i inovativne tehnologije, stavljanje u funkciju ribnjaka u koje se investiralo u slatkovodnoj akvakulturi, a također i poticanjem uzgoja novih vrsta.

Povećanje konkurentnosti sektora očekuje se kroz ostvarenje veće količine prerađenih proizvoda koji se lako i brzo pripremaju i koji su prihvatljivi tržištu, a na taj način će se povećati i dodana vrijednost u preradi proizvoda akvakulture.

U okviru provedbe dosadašnjeg Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo korisnicima s područja Zadarske županije do sada je odobreno više od 111 milijuna eura. Od toga je za gospodarski ribolov na moru ukupno ugovoreno 33 milijuna eura, dok je za ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta do sada ugovoren iznos od 13,38 milijuna eura, što obuhvaća dva važna projekta, luke Gaženica i Vela Lamjana.

Trenutačno se diljem obale provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo otkad postoji Republika Hrvatska, a dodijeljeno je 47,13 milijuna eura potpore za ulaganja u 10 ribarskih luka. Ulaganja su vezana uz poboljšanje infrastrukture ribarske luke i iskrcajnih mjesta, uključujući ulaganje u objekte za prikupljanje otpada i morskih otpadaka, sve u cilju povećanja kvalitete, kontrole i sljedivosti iskrcanih proizvoda, povećanja energetske učinkovitosti, doprinosa zaštiti okoliša i poboljšanja zaštite na radu i radnih uvjeta.

Zaštita Jabučke kotline

Iako Jabučka kotlina obuhvaća tek 10 posto ukupne površine Jadranskog mora, predstavlja izuzetno značajno mrjestilište i rastilište gospodarski najznačajnijih demerzalnih resursa za cijeli Jadran. Naime, Jabučka kotlina je najznačajnije rastilište sjevernog i središnjeg Jadrana za mnoge pridnene vrste poput oslića, muzgavca i grdobine, a posebno je važno za oslića jer je, izuzev ograničenog područja u dijelu Kvarnera, ovo jedino rastilište za ovu izuzetno važnu gospodarsku vrstu čije stanje u cijelom Jadranu izravno ovisi o ribolovnim aktivnostima upravo u ovom području. Osim navedenog, područje Jabučke kotline je značajno i stoga što se tamo nalazi i najveća populacija škampa, gospodarski najvrjednije vrste, i to ne samo u Jadranu nego moguće i na regionalnoj razini.

Na inicijativu Republike Hrvatske i u razgovorima s Republikom Italijom bilateralno je uspostavljena zaštita Jabučke kotline na način da je svaka strana donijela podzakonski propis o zaštiti Jabučke kotline. Vodeći se rezultatima znanstvenih istraživanja te imajući u vidu stanje pridnenih stokova, Republika Hrvatska je i nadalje ustrajala u svojim nastojanjima da se nastave bilateralni razgovori i postigne novi dogovor o režimu upravljanja u području Jabučke kotline kako bi se područje na odgovarajući način zaštitilo i osigurao opstanak ovog segmenta ribarstva na Jadranu. Kontinuirani režim zaštite Jabučke kotline zaživio je polovicom 2017. godine, objavom Pravilnika o posebnoj regulaciji ribolova u dijelu akvatorija Jabučke kotline.

Nakon što je znanstveni monitoring potvrdio da su pozitivni pomaci u smislu brojnosti i strukture populacija ključnih vrsta na ovom području i bolji od očekivanih te da se pozitivni trendovi bilježe i u okolnom području, Ministarstvo poljoprivrede je na EU razini pokrenulo inicijativu o nastavku zaštite ovog područja što je, uz podršku Talijanske Republike, naposljetku rezultiralo usvajanjem nove GFCM Preporuke bez vremenskog ograničenja.

Sadržaj je nastao u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede