Revizionisti u Hrvatskoj uporno umanjuju značaj partizanskog pokreta

Hrvatska se bez ikakve stvarne potrebe u protekla tri desetljeća uporno odricala partizanskog pokreta kao okosnice antifašističke borbe zbog pritisaka povijesnih revizionista, kazao je hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić u četvrtak u Sarajevu. Klasić je tamo sudjelovao u radu History festa koji već godinama organizira bosanskohercegovačka Udruga za suvremenu povijest a ovoga puta to je okupljanje povjesničara iz regije upriličeno kako bi razgovarali o državama, nacijama i europskim integracijama na jugoistoku Europe u rasponu od 1943. do 2023. godine.

Sarajevski se skup podudario s 80. obljetnicom velikih bitki iz Drugog svjetskog rata na Neretvi i Sutjesci koje su, prema ocjenama sudionika, predstavljale prekretnicu u političkom profiliranju partizanskog pokreta.

U predavanju pod naslovom “Što su nama Neretva i Sutjeska danas” Klasić je podsjetio kako je samo u njemačkoj ofenzivi na Sutjesci poginulo više od 7500 partizana od kojih su polovicu činili Dalmatinci.

Te su dvije bitke, kako je ocijenio, odigrale presudnu ulogu u međunarodnom priznanju partizana kao jedinog pokreta na jugoslavenskom području koji se istinski borio protiv nacista a sve što revizionisti u Hrvatskoj prigovaraju Titu kada nemaju što drugo reći je da je zbog toga previše ljudi poginulo odnosno da je on donosio odluke koje su s vojničkog stajališta bile problematične.

Poruka analitičarima

Klasić to vidi kao sastavni dio revizionizma koji u Hrvatskoj počinje 90-ih i traje sve do danas pri čemu su partizani postali potpuno nepoželjnima a odgovornost za to djelomice pripisuje i hrvatskoj ljevici koja se tome nije usprotivila.

Stoga se, kako je kazao, sve manje spominju partizani a govori o antifašističkom pokretu s hrvatskim predznakom pa je tako i 22. lipnja označen danom antifašističke borbe.

Njegova je poruka političarima u Hrvatskoj da ako misle slati vijence na Sutjesku samo stoga što su tamo ginuli Hrvati onda i time sudjeluju u revizionizmu jer ignoriraju internacionalni karakter partizanskog pokreta.

“Je li danas bolje? Jest. Neke smo trendove zaustavili a neke i preokrenuli i bitno je da to funkcionira u društvu pa smo tako u Zagrebu promijenili imena ulica nazvanih po osobama povezanim s NDH”, kazao je Klasić pred sarajevskom publikom.

Pohvalio je odnos austrijskih vlasti prema komemoraciji koja je ranijih godina održavana na Bleiburgu i smatra kako je to pomoglo da se u Hrvatskoj u javnom prostoru suzbije uporaba ustaškog pozdrava “Za dom spremni”.