Dan posvećen zadarskom brendu

Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje jučer je cijela bila u znaku višnje maraške. Visjela je višnja po zavjesama, mirisala iz kolača i džemova, krasila nakit i privjeske, crvenila se s plakata. Svoje mjesto je našla u svakom predmetu i na svakom koraku, i u matičnoj i u područnim školama Diklo i Puntamika.
Naime, višnja maraška je tema 10. Dana otvorenih vrata Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, koji se održava u povodu Dana grada Zadra. Kako je rekao Marko Marin, ravnatelj OŠ Š.K. Benje, uvijek se odabere tema vezana za Zadar.
Oduševili Montabela
– Tako smo proteklih godina obradili teme Velebit, poznati Zadrani, zadarski zaštitnici, obnovljivi izvori energije, ribarstvo, obala… Ove godine smo odabrali marašku jer smo blizu tvornice Maraska i jer je Maraschino jedan od najpoznatijih zadarskih brendova. Naša je škola puno putovala i gdje god dođemo, domaćini nude svoje domaće piće. Tako se i mi ovdje ponosimo svojim pićem i želimo da se učenici upoznaju s poviješću tog zadarskog suvenira. Obišao nas je ranije i direktor Maraske Vandri Montabelo i njegov suradnik Josip Ražov. Montabelo je izrazio zadovoljstvo što smo odabrali ovu temu i svidjeli su mu se učenički radovi, kazao je Marin.
A učenici Područne škole Diklo su imali terensku nastavu – u tvornici Maraska.
U holu škole bila je postavljena izložba o Maraschinu autora Eduarda Magazina, predsjednika zadarske udruge Starinar koji je isto gostovao u Benje, a Zoran Zorić, magistar kemije, održao je zanimljivo predavanje “Višnja maraška – supervoće”. Dva puta je prikazan dokumentarni film o Maraschinu Mihovila Gunjače “Zadarski eliksir”.
Slatki labos
– Cilj je pokazati da svaki nastavni predmet može biti zanimljiv kad mu se priđe na kreativan način, da svaki učenik u nečemu može biti uspješan. Dan otvorenih vrata je zato poseban za svakog učenika. To je dan bez straha i stresa, dan njihove kreativnosti, mašte i stvaralaštva, kazao je Marin.
I zaista se provukla maraška kroz svaku učionicu u Benje. Salvetnom tehnikom ukrašavale su se staklenke džema od višanja, plele su se boce za Maraschino, radile su se maraške od konopa na staklu, pisale se pjesme, sastavi, igrokazi i putopisi, našla se i u ilustriranim matematičkim zadacima, u povijesti, kemiji, fizici, modi…
Kiselo-slatka voćka obradovala je sve na različite načine, a najviše možda one u Slatkom labosu, gdje su se degustirale slastice od maraške koje su radili učenici i njihovi roditelji te djelatnici škole.