ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

SANJA BURIĆ

Želimo jačati efikasnost i održivost domaće poljoprivredne proizvodnje

Autor: Siniša Pavić

03.06.2023. 08:00
Želimo jačati efikasnost i održivost domaće poljoprivredne proizvodnje

Foto: ENNA FRUIT/NEJA MARKICEVIC/CROPIX Caption:



Ovoga ponedjeljka u Zadru će se održati konferencija Zadarskog lista »Održivi razvoj poljoprivrede i ribarstva«. Tim povodom razgovaramo s jednom od sudionica, predsjednicom Uprave tvrtke ENNA Fruit Sanjom Burić.


ENNA Fruit vodeća je tvrtka za opskrbu tržišta, organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije. Tvrtka je osnovana 2020. godine, praktički usred pandemije. Koji su bili razlozi za njeno osnivanje?


– Energia naturalis grupa orijentirana je k zelenoj energiji i logistici, obje grane strateške i neizostavne u europskoj zelenoj agendi.




Istom logikom gledanja na budućnost nameće se i investiranje u sektor hrane, osobito u jačanje domaće proizvodnje hrane. Samodostatnost u najvećoj mogućoj mjeri i poslovanje na regionalnom i europskom tržištu ciljevi su svih naših tvrtki. ENNA Fruit je osnovana 2020. godine, ali u svom poslovanju ima utkano dvadesetogodišnje iskustvo u organizaciji proizvodnje, otkupu i preradi svježeg voća i povrća na domaćem tržištu.


Mi smo prije tri godine prepoznali da tržište treba financijski i reputacijski snažnog partnera koji će pružati sigurnost i stabilnost primarnim proizvođačima voća i povrća kroz organizaciju proizvodnje, garantirani otkup i uredno plaćanje, a koji će istovremeno biti i pouzdan partner trgovačkim lancima na način da osigura kontinuitet količina i definirani standard kvalitete pri opskrbi svježim i prerađenim voćem i povrćem.


Pet otkupnih centara


Sve počiva na suradnji s kooperantima, surađujete s nekoliko tisuća proizvođača, što im sve nudite osim sigurnog otkupa? Ima li mjesta i za ‘velike’ i ‘male’ proizvođače? Jeste li za njih tu pođe li što ‘po zlu’!?


– ENNA Fruit je privatna tvrtka i naravno da imamo financijske planove koje moramo ispuniti kako bismo u nekom vremenu opravdali investiciju. Imamo pet otkupnih centara u Republici Hrvatskoj ukupnih kapaciteta preko 40.000 tona. Od pet centara, četiri su suštinski orijentirana ka otkupu domaće robe. Dakle, srce ENNA Fruit je organizacija proizvodnje i otkup domaćeg voća i povrća. To je naša strateška odrednica i na taj segment smo stavili najveći fokus.


Naša strategija ne bi imala smisla bez čvrstih i stabilnih odnosa s kooperantima. U tom smislu smo u ENNA Fruit ove godine izdvojili kooperaciju kao zasebni sektor koji ima timove u svakom našem otkupnom centru koji onda našim proizvođačima pružaju podršku na terenu kroz savjetovanje i usmjeravanje u samoj proizvodnji »od sjetve do žetve«. Surađujemo i s velikim i s malim proizvođačima.


Najveći izazov u poljoprivrednoj proizvodnji su ekstremni vremenski uvjeti koji posljednjih godina postaju pravilo, a koji za posljedicu nose manji rod i lošiju kvalitetu plodova. Tim kooperacije ENNA Fruit svakodnevno je na terenu s proizvođačima i do zadnjeg detalja su nam poznati razlozi podbačaja roda i kvalitete, ako se dogode. U ovakvim situacijama nastojimo zaštititi naše proizvođače na način da prenosimo sve informacije s terena kupcima, prodajnim lancima, kako bi razumjeli karakteristike svake sezone domaće robe i razloge zašto je došlo do određenih odstupanja u kvaliteti.


Ove godine smo zbog neprestanih kiša imali velikih izazova s kvalitetom domaće jagode, koju su naši kooperanti brali i po kiši kako bi spasili barem dio uroda. Jagoda kada se pakira u plitice i foliju treba biti prosušena od kiše kako bi što dulje zadržala kvalitetu i svježinu. Nažalost, nisu bili idealni uvjeti u berbi i na to naši proizvođači nisu mogli utjecati. Kroz transparentnu komunikaciju potkrijepljenu činjenicama učvrstili smo povjerenje naših kupaca, ali i krajnjih potrošača te postigli razumijevanje i veću toleranciju pri manjim odstupanjima u kvaliteti.



Motiviranje proizvođača


Nije tajna da je Hrvatska još uvijek deficitarna što se tiče proizvodnje voće i povrća. Čega imamo dovoljno, a čega nam kronično nedostaje? Nedostaje li nam ciljane proizvodnje? Što bi mogli proizvoditi pa da budemo možda i lider u regiji i konkurenti na velikom europskom tržištu?


– Što se tiče voća i povrća, osim mandarine i jabuke, svega nam nedostaje, ali nedostaje nam i znanja, hrabrosti i motivacije da bismo značajnije promijenili trenutni negativni trend u proizvodnji. Zato mi u ENNA Fruit planiramo proizvodnju s našim kooperantima, pružamo tehnološku podršku tijekom cijele sezone i garantiramo otkup količina koje su u okviru našeg prodajnog tržišta. Na ovaj način motiviramo proizvođače da ulažu u proizvodnju, da se odvaže na istraživanje novih sorti koje su rezistentnije na ekstremne klimatske uvjete, a sve s ciljem produljenja sezone domaće robe.


Ozbiljne europske kompanije koje se bave organizacijom proizvodnje, otkupom i distribucijom svježeg voća i povrća, a koje opskrbljuju velike trgovačke centre diljem Europe, već ozbiljno razmatraju mogućnosti partnerstva i zajedničke organizacije proizvodnje u Hrvatskoj i regiji. Španjolska kao jedan od najvećih proizvođača voća i povrća u Europi već je prilično iscrpila svoje zalihe vode i to postaje ozbiljan problem. Mi u Hrvatskoj imamo puno prostora za dizanje proizvodnje prvenstveno za naše interne potrebe, kako bismo smanjili ovisnost o uvozu. U sljedećim godinama sigurno ćemo sve veći fokus stavljati na korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji, na ulaganja u proizvodnju u kontroliranim uvjetima (staklenici, plastenici), pametne sustave navodnjavanja i u istraživanje i razvoj novih rezistentnijih sorti.


Prihvaćaju li proizvođači savjete, jesu li voljni mijenjati stare navike u ime proizvodnje onog što tržište traži?


– Proizvođači će biti motivirani mijenjati stare navike i poslušati savjete struke ako osjete benefite ovih promjena. Ulaganja primjerice u trajne nasade ili u staklenike su jako velika, a povrat investicije ovisi o brojnim faktorima od kojih su vremenske prilike najznačajniji. Zato je proizvođačima izuzetno važno da imaju stabilnog partnera koji im može osigurati kontinuirani otkup i plasman njihove robe te kojemu je istinski stalo da tehnološki i savjetodavno isprati proizvodnju od sadnje do berbe kako bi kvaliteta bila što bolja, da otkupi i plasira što više robe po što boljoj cijeni.


Ako želimo dizati proizvodnju, svi mi kao krajnji potrošači trebamo biti svjesni da će se to odraziti na cijenu proizvoda u maloprodajnim lancima jer je pozitivno poslovanje preduvjet da bi proizvođači uopće bili motivirani ulagati i ostvariti povrate investicija u nekom realnom roku.



Potencijal Ravnih kotara


Kad govorimo o potencijalima Zadarske županije, čini se promatraču sa strane da bi Ravni kotari mogli hraniti pola Europe. Kad gledate to tlo, koju kulturu na njoj vidite, priželjkujete?


– Ravni kotari su drugi najveći bazen poljoprivredne proizvodnje u primorskom dijelu Republike Hrvatske, odmah nakon Istre i činjenica je da su tamo vrlo plodna tla. U klimatskom smislu treba znati da to nije čista mediteranska klima. Tamo postoje mikrolokacije koje imaju karakteristike kontinentalne klime, a negdje čak graniče s planinskom klimom. Zato kada pričamo o razvoju voćarstva i povrćarstva u Ravnim kotarima treba napraviti ozbiljan plan proizvodnje za one sorte i kulture koje odgovaraju agroekološkim uvjetima i zahtjevima tržišta.


Od voćarskih kultura u onim područjima koja imaju karakteristike mediteranske klime najveći potencijal vidimo u proizvodnji breskve, nektarine, marelice, trešnje i šljive, dakle općenito koštičavog voća. Tradicionalno je ovaj kraj bilo vezan na proizvodnju višnje maraske koja ovdje postiže iznimnu dobru kvalitetu i tu ima potencijala za dizanje proizvodnje jer je višnja u europskim razmjerima vrlo deficitarna. Ovdje su također bile najveće plantaže bresaka i marelica u bivšoj Jugoslaviji.


Tržište je zainteresirano i za tradicionalne voćne vrste poput smokve, koja je jako popularna i tražena. Postoji veliki interes tržišta za stolno grožđe koje je vrlo deficitarno u Hrvatskoj, skoro svo se uvozi, međutim to su tehnologije koje mi još nismo usvojili pa treba raditi i na introdukciji suvremenih tehnologija, na edukaciji ljudi i na javnoj infrastrukturi. Danas nema suvremene proizvodnje bez efikasnih sustava navodnjavanja.


Kod proizvodnje povrća, s obzirom na blagu klimu u zimskim mjesecima, veliki je potencijal u organizaciji plasteničke i stakleničke, te proizvodnje u poluotvorenim sustavima odnosno tunelima (za salatu, blitvu, luk mladi, korabicu) što bi omogućilo i do tri berbe godišnje nekih vrsta.


Značajan potencijal Ravnih kotara je u korjenastom povrću: blitva, cikla, poriluk, peršin, celer, mrkva koje se tu već tradicionalno proizvode, a postoji potražnja za većim količinama. Ovo proizvodno područje treba i malo šire promatrati jer se proteže sve do Like. S obzirom na to da se radi o klimatski različitim područjima u krugu od svega 100 kilometara možemo postići prilično proširen prozor berbe određenih vrsta voća.


Bitan faktor razvoja poljoprivrede i u ovom kraju je radna snaga. Depopulacija je ovdje prilično velika te za radno intenzivne proizvodnje nema dovoljno radne snage. No ovo nije nesavladiva prepreka jer je zapošljavanje inozemne radne snage već danas pravilo, a ne iznimka.


Konstruktivna suradnja


Voće i povrće delikatne su namirnice, na tom putu od polja do stola ključna je brzina, način skladištenja. Tvrtka ima niz otkupnih centara diljem Hrvatske i u regiji, ima logističko-distributivan centar u Zagrebu, a tu je i moderan pogon za preradu u Slatini. Treba li nam, možda, otkupni centar i na području Zadarske županije?


– Ono što je sigurno dodana vrijednost ovog područja je blizina najvećeg generatora potražnje za voćem i povrćem u sezoni, a to je turizam. Prometno je ovo područje dobro povezano, ali nema dovoljno razvijenu javnu infrastrukturu što ponajprije podrazumijeva efikasne sustave navodnjavanja, ali i ozbiljan otkupni centar kojeg nema smisla graditi bez značajnog rasta proizvodnje. Izgradnja novog otkupnog centra u Zadarskoj županiji treba imati za podlogu ozbiljan terminski plan podizanja proizvodnje. Osobno smatram da nam u ovom trenutku ne treba novi otkupni centar.


Skladišnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj imamo daleko više od onoga što su trenutne potrebe. ENNA Fruit će i dalje poticati proizvođače na udruživanje u proizvođačke organizacije jer će im na taj način biti puno jednostavniji pristup poticajnim sredstvima iz različitih programa koje osiguravaju nadležno ministarstvo i EU fondovi.


Ovo je zaista bitno jer bez dodatnih investicija u samu proizvodnju nećemo moći dizati ni količine ni kvalitetu u proizvodnji pa nećemo imati čime puniti niti postojeće kapacitete a kamoli nove. Ujedno ćemo i dalje kroz vlastitu infrastrukturu našim proizvođačima osiguravati skladištenje i plasman njihove robe.


Kako vidite budućnost tvrtke i budućnost hrvatske proizvodnje voća i povrća? Koji su vaši ciljevi i što bi s druge strane morali odraditi i zakonodavac i proizvođači pa da uistinu budemo zemlja velike i kvalitetne proizvodnje konkurenta na svakom tržištu?


– ENNA Fruit ima za cilj potaknuti povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje kroz organizaciju i planiranje, garantirani otkup i plasman robe domaćih poljoprivrednih proizvođača. Namjeravamo i dalje jačati svoju podršku domaćim proizvođačima voća i povrća te u idućem razdoblju podizati efikasnost i održivost proizvodnje te kvalitetu u segmentu voća i povrća u Hrvatskoj.


Iako se ponekad interesi privatnog i javnog sektora ne poklapaju, mi imamo konstruktivnu podršku resornog ministarstva kao i oni našu. Gospodarstvenici su generatori rasta i razvoja i u ovom segmentu imamo isti cilj: podizati poljoprivrednu proizvodnju, njenu efikasnost i održivost.