Napredak u ribarstvu ostvarujemo kvalitetnom suradnjom sektora

Ribarstvo je grana izuzetno važna za hrvatsko gospodarstvo, a Zadarska županija već godinama se profilirala kao najribarskija hrvatska županija. Zahvaljujući investicijama u infrastrukturu i nove tehnologije, na najbolji mogući način može iskoristiti svoje prirodne blagodati i geografske potencijale za razvoj ribarstva i marikulture te poljoprivrede, i to posebice ekološke.

Poticanje ekološkog uzgoja izuzetno je važno jer pozitivno utječe na bioraznolikost, stvara nova radna mjesta i privlači mlade poljoprivrednike, zato je cilj Europske unije da do 2030. najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta bude pod ekološkim uzgojem te da se znatno poveća ekološka akvakultura.

O razvoju ribarstva u Zadarskoj županiji razgovarali smo s Danielom Segarićem, pročelnikom Upravog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove, koji će o toj temi govoriti i na konferenciji Zadarskog lista »Održiva poljoprivrede i ribarstvo« koja će se održati 5. lipnja u Centru za kreativne industrije INOVACIJA.

Čvrsti temelji i potpore

Zadarska županija profilirala se kao najribarskija županija u Hrvatskoj. Na što se naglasak stavljao i na čemu se radilo kada je riječ o razvoju ribarstva u županiji?

– Za razvoj ribarstva, kao i za svaki razvoj općenito, a osobito kada imamo izvrsne rezultate, od presudne je važnosti kvalitetna infrastruktura, u ovom slučaju ona ribarska. I ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom moramo osigurati kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke i iskrcajna mjesta, a pored toga je bilo vrlo bitno kroz prostorno-plansku dokumentaciju otvoriti mogućnost ulaganja.

Kao prvi, a po svemu sudeći ključni korak za razvoj ribarstva i akvakulture u našoj županiji je bila izrada studije Korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije 2003. godine. Smjernice iz te studije ugrađeni su u sve daljnje planske dokumente kao što su Program razvoja sektora ribarstva 2013. – 2015., Program razvoja ribarske infrastrukture na području Zadarske županije i, naravno, u Prostorni plan Zadarske županije.

Dakako, da bez stručnih ljudi razvoj sektora nije bio moguć pa smatramo izuzetno bitnim otvaranje Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru s kojim, kao i s kompletnim Sveučilištem, imamo izvrsnu suradnju.

Kako Zadarska županija pomaže ribarima?

– Zadarska županija svake godine objavi javni poziv za dodjelu sredstava potpora iz područja ribarstva i marikulture. Dodjela potpora odnosno provođenje i sufinanciranje projekata provodi se kroz razne mjere i aktivnosti, kao što su potpore za pripremu projektne dokumentacije u ribarstvu i marikulturi (tehnička dokumentacija, financijska dokumentacija, konzultantske usluge kod pripreme prijavne dokumentacije za EU fondove), zatim potpore za nabavu proizvedene dugotrajne imovine potrebne za obavljanje ribarske djelatnosti (plutače, oznake, lanci, konopi, oprema za sidrenje…), potpore za projekte promidžbe i marketinške pripreme ribarskih proizvoda te za izvođenje sustava analize opasnosti kontrolnih točaka (HACCP sustava) u objekte uključene u uzgoj i/ili preradu morskih organizama, potpore za edukaciju i stručno osposobljavanje za zanimanja u ribarstvu, za organizaciju stručnih skupova, edukacija, radionica i znanstveno-istraživačkih projekata te potpore za organiziranje manifestacija i događanja čiji je cilj promidžba i trženje ribarskih proizvoda i podizanje javne svijesti o održivosti proizvoda ribarstva i marikulture.

Osim ovih direktnih potpora, ribarima pomažemo pišući odnosno aplicirajući na EU fondove svakodnevno osluškujući njihove probleme i potrebe.

Ulaganje u infrastrukturu

Kakva je infrastruktura za ribare? Postoji luka Gaženica, luka u Kalima, može li se dodatno ulagati u ostale luke i infrastrukturu i gdje?

– Infrastruktura potrebna ribarima sufinancirana je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo pa je tako izgrađena i ribarska luka Gaženica ukupne vrijednosti 27.871.453,25 kuna te ribarska luka Lamjana u Kalima na Ugljanu koja je građena u dvije faze te je ulaganja u izgradnju 1. faze iznosilo 36.843.281,25 kuna, dok je ulaganje u 2. fazu iznosilo 34.790.375,00 kuna.

U planu je i izgradnja II. faze Gaženice koja će se financirati iz Programa za ribarstvo i akvakulturu RH za programsko razdoblje 2021. – 2027. Pored navedenog, u planu je također izgradnja modernog iskrcajnog mjesta u sklopu nove trajektne luke u Biogradu te bi s navedenim projektima zaokružili svu trenutno potrebnu infrastrukturu za potrebe naših ribara na području naše županije.

Što se tiče infrastrukture za potrebe razvoja školjkarstva, planiramo na jesen kroz natječaj Ministarstva poljoprivrede aplicirati projekt izgradnje Centra za školjkarstvo u Selinama na području Općine Starigrad. Intenzitet javne potpore iznosit će 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova. Na natječaj bi prijavili i projektnu dokumentaciju i izgradnju. Centar ćemo opremiti kroz projekt ARGOS (prijavljen kroz strateške projekte Italija-Hrvatska). Dio centra bi bio opremljen opremom za purifikaciju školjaka, a drugi dio opremom za istraživanja.

S obzirom na to da smo već prošle godine imali pritisak turističke djelatnosti na čistoću mora ovom purifikacijskom opremom osigurali bi nesmetani rad našim uzgajivačima bez obzira na bilo kakvo onečišćenje mora. Istraživački dio je već dogovoren sa Sveučilištem u Zadru koje nema svoj istraživački laboratorij u blizini mora, a s ovim bi se dobila mogućnost istraživanja postojećih i novih morskih organizama odnosno razvoj uzgoja gospodarski potencijalno značajnih vrsta kao što su na primjer Jakobova kapica i kamenica.

Mogu li se dodatno povući sredstva iz EU fondova za ovaj sektor?

– Naravno da mogu. Zadarska županija je povlačila sredstva za ribare i iz predpristupnih europskih fondova, a s vremenom jačajući svoje kapacitete samo je to nastavila raditi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Prvi projekt vezan za ribare provodili smo u okviru projekta ECOSEA financiranog iz IPA CBC programa 2007. – 2013. kroz koji je, na primjer, osnovana /prepoznata 1. organizacija proizvođača u Republici Hrvatskoj. Iza ECOSEA slijedili su DORY, ADRISMARTFISH, PRIZEFISH…. Sve su to projekti vezani uz ribarstvo koji su dodatno pridonijeli razvoju našeg ribarskog sektora.

Modernizacija ribarstva

Koliko je važno uvođenje i korištenje inovativnih tehnologija u sektoru ribarstva?

– Upravo su EU projekti alati za uvođenje inovativnih tehnologija u bilo koji sektor, pa tako i u sektor ribarstva. Ribarima smo tako, između ostalog, kroz projekt ECOSEA koji smo provodili od 2012. do 2016. godine, kupili opremu za uspostavljanje polikulture na kaveznim uzgajalištima riba zbog racionalnog korištenja resursa i popratnog smanjivanja utjecaja uzgoja riba na okoliš.

Zadarska županija

Projektu PRIZEFISH koji smo provodili od 2019. do 2021., cilj je bio upravo uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških metoda i rješenja koje će pridonijeti boljoj kvaliteti proizvoda ribarstva te njihovoj konkurentnosti na tržištu EU-a i izvan njega.

Zatim projekt ARGOS kojemu je cilj promicanje zajedničkog integriranog pristupa u zaštiti riba i morskih resursa i poboljšanje uvjeta kakvoće morskog okoliša kroz akcije na više razina usmjerene izravno i neizravno na smanjenje pritiska aktivnosti ribarstva i akvakulture na morski okoliš kupili smo kompletnu opremu za RAS, odnosno opremu za recirkulacijsku akvakulturu školjkaša. Ključ ovakvih projekata leži u sinergijskom djelovanju privatnog, javnog i znanstvenog sektora koji donosi napredak kompletnog ribarskog sektora.

Kriza energenata opterećuje ribare, kako im se može pomoći?

– Ministarstvo poljoprivrede je kroz 2021 godinu, a trajao je do 1. listopada 2022. godine, raspisalo natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.21. »Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena – zamjena motora« tako da smo sve ribare upućivali upravo na taj natječaj, odnosno nije bilo potrebe da mi kao Županija raspisujemo još jedan natječaj.

Potpora se davala za ulaganja u zamjenu motora u svrhu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila koja djeluju u segmentu gospodarskog ribolova na moru.

Instrument Europske unije za pomoć u ostvarivanju ciljeva iz Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i pomorske politike Unije za programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine u sljedećem periodu provodit će se kroz Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021. – 2027., a jedan od Strateških ciljeva u ovom novom financijskom periodu je povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2 zamjenom ili osuvremenjivanjem motora ribarskih plovila.