Riznicu sv. Frane otkrili i Zadrani!

U ovogodišnjoj Noći muzeja posjetilo nas je više od 2.000 posjetitelja! Kada su vidjeli što sve čuva samostanska riznica, Zadrani su doživjeli svojevrsno ‘otkrivenje’! Neotkriveni zadarski dragulj napokon dobiva pažnju Zadrana, zadovoljan je gvardijan Samostana fra Drago Ljevar

Samostan sv. Frane s gotičkom crkvom, kapelicom svetog Ante, klaustrom, sakristijom i samostanskom riznicom pravi je dragulj zadarske kulture.
Iako je ovo mjesto dugo vremena bilo u sjeni drugih ultimativnih kulturnih destinacija grada, posljednjih se godina polako, ali sigurno, nameće kao nezaobilazno u svakoj organiziranoj turističkoj turi po Zadru. A nakon naše lanjske reportaže o dragocjenostima koje se kriju u samostanskoj riznici, u samostan, doznajemo od gvardijana fra Drage Ljevara, (napokon) u sve većoj mjeri dolaze i Zadrani!
Zadrani doživjeli “otkrivenje”
– U ovogodišnjoj Noći muzeja posjetilo nas je više od 2.000 posjetitelja! Kada su vidjeli što sve čuva samostanska riznica, Zadrani su doživjeli svojevrsno ‘otkrivenje’! Neotkriveni zadarski dragulj napokon dobiva pažnju Zadrana, zadovoljan je fra Drago Ljevar koji ističe da je samostanska riznica vrata posjetiteljima ove godine otvorila 30. travnja.
– Riznica će biti otvorena svakim danom osim nedjeljom od 9 do 19 sati. Cijena ulaznica je 15 kuna ili 2 eura za odrasle te 5 kuna za domaće i 1 euro za strane studente. Prema našim procjenama riznica će za posjete biti otvorena do kraja rujna, a možda i kroz listopad. Ovisno o interesu. Konkretno lani je bila otvorena sve do 15. listopada, rekao je fra Drago.
Gvardijan Samostana sv. Frane ponosno navodi podatak da je riznicu tijekom 2011. godine razgledalo preko 6.000 posjetitelja što je čak 50 posto više nego 2010. godine. Tada je zabilježeno oko 4.000 posjeta, a godinu ranije broj posjetitelja iznosio je između 2 i pol i 3 tisuće.
 Pojačana promidžba
– Zadnjih smo godina malo radili na promidžbi i to se odmah odrazilo na broj posjetitelja. Turistička zajednica Grada Zadra uvrstila nas je na svoje web stranice, i sami smo radili promociju te smo lani tiskali novu brošuru, a sigurno su pomogli i mediji koji su pisali o riznici, rekao je fra Drago.
A da će broj posjetitelja i ove godine biti rekordan ne treba sumnjati. Jer u Samostanu sv. Frane se doista ima što vidjeti.
Počevši od same crkve, posvećene 1280., samo 54 godine nakon smrti svetog Frane Asiškoga, utemeljitelja reda, koja je zanimljiva kao jedna od prvih franjevačkih crkava na ovim prostorima i najstarija dalmatinska crkva gotičkog stila. Tu su i renesansne dogradnjama koje potpisuje slavni Juraj Dalmatinac, a samostan ima i prekrasan klaustar iz 1556. godine, rad domaćih klesara Ivana Trifunića i Ivana Stijića. U središtu klaustra stoji umjetnički izrađen kameni vijenac s kraja 15. stoljeća.
Sama po sebi zanimljiva je i sakristija samostana. U njoj je Ludovik I. Anžuvinac s mletačkim duždem 1358. godine sklopio glasoviti Zadarski mir pa je tako sakristija mjesto u koje povjesničari ulaze sa strahopoštovanjem.
Posebnu pažnju posjetitelja zaokuplja riznica gdje se u dvije prostorije čuvaju neka od najvrjednijih djela hrvatske srednjovjekovne i renesansne umjetnosti.
Ugljanski poliptih i gotički kor
Među najvećim dragocjenostima je Ugljanski poliptih iz 15. stoljeća koji se pripisuje poznatom domaćem slikaru Dujmu Vuškoviću.
Iza glavnog oltara crkve čuva se drveni kor, velebno djelo cvjetne gotike kojeg potpisuje rezbar Ivan, sin Jakova Borgosansepolcra iz Venecije, završen 1384. godine. Treba spomenuti sliku na drvu mletačkog slikara Lazara Bastianija (umro 1512.) smještenu na čelnom zidu sakristije na kojoj su prikazane nebeska i zemaljska Crkva s povijesnim likovima poput Matije Korvina, pape Siksta IV. i Katarine Kosače.
U samostanskoj riznici čuva se nekoliko umjetnički vrijednih raspela, slika Umrloga Krista iz 16. stoljeća, djelo Jakova da Ponte Bassana, kipovi navještenja Marijina iz 1408. godine, dio poliptiha u drvu Petra de Riboldisa iz 1433. godine… U vitrinama u prostoru prve dvorane izloženi su uzorci dragocjenih iluminiranih koralnih kodeksa (14. i 15. stoljeće), važniji povijesni dokumenti o samostanu, nekoliko inkunabula i važnijih povijesnih pečata. Sačuvani su i primjerci misnog ruha iz minulih stoljeća, a u samostanu se čuvao i pozlaćeni gotički ophodni križ, ukraden u famoznoj pljački iz 1974. godine. Kao što smo već pisali, križ je prije oko dvije godine lociran u Italiji te bi nakon komplicirane međudržavne procedure u dogledno vrijeme trebao biti vraćen Hrvatskoj, Zadru i Samostanu sv. Frane.