Unije bi trebale postati prvi samoodrživi otok na Mediteranu. Kakva je perspektiva za ostale?

Unije bi trebale postati prvi samoodrživi otok ne samo u Hrvatskoj, već i na čitavom Mediteranu, što je samo jedan od primjera tranzicije hrvatskih otoka prema održivim i popularnozvano pametnim mjestima za život. O tome koje su perspektive razvoja otoka raspravlja se danas u Opatiji gdje traje konferencija Novog lista pod nazivom Razvoj pametnih i održivih otoka.

O perspektivama razvoja otoka raspravlja se u dva panela. Prvi je Povezanost, gospodarstvo i politika razvoja o čemu će govoriti Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Ivan Malik, voditelj odjela za obalni linijski prijevoz Tankerske plovidbe, Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Nacionalni plan razvoja otoka

Naime, Hrvatska je usvojila Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje 2021.- 2027. Kao prioriteti Nacionalnog plana za otoke tako se ističu pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena, održivi razvoj otočnog gospodarstva, pametna mobilnost i povezanost, poboljšanje kvalitete života razvojem infrastrukture te podrška stanogradnji. Hrvatskoj su na raspolaganju značajna sredstva u okviru programskog paketa za razdoblje 2021.-2027. u kojem je po prvi put posebna alokacija biti namijenjena za razvoj otoka. Razvoj pametnih i održivih otoka navodi se, naime, kao jedno od prioritetnih područja ulaganja.

Foto Vedran Karuza

A u EU deklaraciji o pametnim otocima između ostalog se navodi potencijal otoka kao pilot lokacija za implementaciju pametnih rješenja i projekata kružnog gospodarstva. Što se tiče mogućnosti ulaganja u tom smjeru, krajem prošle godine Europska komisija odobrila je Hrvatskoj programe za novo programsko razdoblje, a Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. s više od milijardu i pol eura omogućit će daljnja ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i bolji standard građana. Navedena sredstva će, uz ostalo, biti usmjerena upravo i u ulaganja u razvoj pametnih i održivih otoka. Vlada tako zajedno sa županijama definira poseban program razvoja za otoke na osnovi kojeg će se usmjeravati ova europska sredstva.

Drugi panel donosu raspravu o mogućnostima i izazovima razvoja održivog i pametnog turizma na otocima, o čemu će svoje viđenje iznijeti Darijo Vasilić, gradonačelnik Grada Krka, Dalibor Cvitković, direktor TZG Mali Lošinj, Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja Jadranka Turizma, te Vesna Bartolović Stančić, voditeljica Područnog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Primorje i Gorski kotar.

Veliki značaj u turizmu

Koliki značaj u turističkom smislu imaju kvarnerski otoci, dovoljno govore podaci o turističkom prometu koji se ostvaruje u ovim destinacijama.

Naime, kvarnerski otoci zajedno čine čak 66 posto turističkog prometa Primorsko-goranske županije, a otok Krk je uvjerljivo najjača turistička subregija s udjelom od 35 posto u županijskim noćenjima. U ime domaćina, okupljene će pozdraviti Ankica Kruljac, direktorica Novog lista, a raspravom koja se održava u hotelu Milenij moderira Petar Štefanić.