Najviši europski sud odlučuje mora li Apple Irskoj platiti čak 13 milijardi eura poreza

EU ne odustaje od naplate poreza Appleu čije je europsko sjedište u irskom Corku još od 1980. godine. Nakon što je Opći sud EU 2020. na kraju stao na stranu Applea i irske vlade koji su branili pravo da investicije tvrtke u Irsku i zapošljavanje „mijenjaju“ za porezne olakšice, Europsko povjerenstvo za konkurenciju podnijelo je žalbu višoj sudskoj instanci Europskom sudu (Court of Justice).

Još tamo u ljeto 2016., danska političarka na poziciji EU povjerenice za konkurenciju Margrethe Vestager naložila je Appleu da plati Irskoj 13 milijardi eura poreza, nakon što je poslije dvogodišnje istrage zaključeno da je Apple uživao nepoštenu poreznu prednost pred drugima u razdoblju od 2004. do 2014. godine.U zadnjoj promatranoj godini toj plaćao je Irskoj zaista simboličan porez na profit po stopi od 0,005 posto.

Pravnik Europske komisije Paul-John Loewenthal iznio je slučaj Europskom sudu uz tvrdnju da je presuda Općeg suda „pravno manjkava“ i da treba biti odbačena. Dakako, promjena presuda bila bi važna jer je 13 milijardi eura velik novac kako god se okrene, ali bi mogla biti još važnija kao presedan koji bi mogao odrediti praksu poreznih odnosa multinacionalnih kompanija i država EU.

„Ishod ovog slučaja odredit  će mogu li mogu li države članice multinacionalnim tvrtkama nastaviti odobravati značajne porezne olakšice u zamjenu za radna mjesta i ulaganja“ – prenosi Reuters izjavu pravnika Loewenthala.

S druge strane, Appleovi pravni zastupnici stoje na suprotnim stajalištima i tvrde da je Europska komisija u ovom slučaju polupala lončiće.

Dvostruko oporezivanje

Naime, tvrde da dobit koju Europska komisija pripisuje podružnici Applea u Irskoj zapravo s Irskom nema veze, i da podliježe poreznom sustavu države otkud Apple dolazi, SAD-a dakle. Drugim riječima, po njihovoj logici porez na dobit je već plaćen za sporno razdoblje u iznosu od oko 20 milijardi dolara, ali u državi gdje je Apple registriran. Plaćanje poreza u Irskoj bio bi po njima primjer neprihvatljivog dvostrukog oporezivanja.

Margrethe Vestager ne koristi samo sudove, već i svoju poziciju da natjera države EU da se ponašaju drugačije i da odbace kontroverzne i netransparentne sheme pravljenja iznimki u plaćanju poreza multinacionalnih kompanija. Uspjela je politiku poštenih korporativnih poreznih stopa nametnuti Nizozemskoj, Luxembourgu i Irskoj.

Kako će završiti ovaj slučaj s Appleom, teško je prognozirati na osnovu dosadašnjih odluka europskih sudova. Povjerenstvo za konkurenciju EU u posljednje je vrijeme gubilo ovakve slučajeve protiv velikih tvrtki kao što su Stellantis, Amazon i Starbucks, ali i dobivalo, poput slučaja belgijskih poreznih olakšica.

Naime, Europski sud je prošlo ljeto presudio da su belgijske porezne olakšice za tridesetak multinacionalnih kompanija bile nelegalne i potvrdio odluku da Belgija mora naplatiti 700 milijuna eura poreza koji im je oprošten mimo zakonskih odredbi.