Umjesto zelenila na svakom koraku niču novogradnje

Svi smo mogli primijeniti kako posljednjih godina sve više niču novogradnje, dok zelene gradske površine ustupaju mjesto pretjeranoj betonizaciji grada. Potaknuti spomentim problemom odlučili smo razgovarati s Radenkom Vrkljanom, predsjednikom zadarske eko udruge Društvo prijatelja parka Žmirići.

Postotak izgrađenosti parcele

– Mi smo kao ekološka udruga prvenstveno zainteresirani da bude što više zelenih površina, dakle, što manje asfalta i betona. Asfalt predstavlja veliki problem zato što se preko njega akumulira voda i tako dolazi do bujica. Ceste postaju sve šire kako bi se omogućio što bolji protok automobila.

Međutim, kada bi ceste bile »normalne« i kada bi se pojačao javni prijevoz onda bi bila i manja potreba za tim, kazao je Vrkljan te istaknuo kako kontinuirano treba voditi računa o zelenim površinama, odnosno o njihovoj zastupljenosti prilikom realizacije graditeljskih projekata.

– Što se tiče problema pretjerane betonizacije trebalo bi potaknuti snažniju inicijativu kako bi se što više zaštitile zelene površine, ali i kako bi se kasnije kontroliralo jesu li iste napravljene, a ne samo da ostanu na nacrtu, ukazao Vrkljan te objasnio kako veliki problem leži i u pravnim okvirima koji nisu po tom pitanju promijenjeni još od 90-ih godina prošlog stoljeća.

– Stvar je u tome što je investitorima i poduzetnicima to omogućeno pravnim okvirom Grada. No, kada bi u tom pravnom okviru bilo postavljeno da svaki projekt mora imati minimalno 30% zelene površine, koja ne uključuje parkiralište, onda bi sve te zgrade bile puno manje i ne bi bile toliko isplative.

Zašto 30% zelene površine? Zato što, recimo, ako imate zgradu koja ima parkirališta koja zauzimaju 20% površine i kad bi bilo 30% zelene površine onda parcela ne bi bila ispunjena zgradom od zida do zida, ili od ruba do ruba parcele.

Međutim, koliko znam, nema nekakvog pravnog okvira ili standarda pa tako svaka lokalna jedinica odlučuje o tome kolika će biti izgradivost neke parcele, objasnio je Vrkljan i dodao kako se Grad rijetko kada odlučuje na prodaju zemljišta u svom vlasništvu kako bi se gradile stambene zgrade. To su u prvenstveno odnosi na privatna zemljišta ili tvrtke koje su propale, a oni to rade po pravnoj regulativi koja je stara i nije u skladu s današnjim vremenom.

Vruljica i Musapstan

– Smatram da Grad Zadar dosta radi na zelenim površinama, primjerice, postoji prijedlog o projektu zelene površine koja bi se protezala od Bibinja do Zadra. Ne znam hoće li taj projekt zaživjeti, ali postoji prijedlog. Potom, izdvojio bih izgradnju sportsko-rekreacijskog centra na Žmirićima gdje će biti uređena zelena površina, kazao je Vrljkan te se osvrnuo i na Vruljicu.

– Na Vruljici su napravljeni kišni vrtovi i zbog toga je morao stradati jedan dio zelene površine kako bi se napravile upojne jame. To pitanje je riješeno tako što su posađene biljke koje zadržavaju vodu. Vruljica je sada više kao nekakav urbani park s više sadržaja, prokomentirao Vrljkan.

Upitali smo ga trebali li postojati bojazan građana kako će se započeti s novogradnjama i na Musapstanu.

– Smatram da se neće ništa graditi na Musapstanu, s obzirom na to da predstavlja zaštićeno područje. Nedavno je tamo napravljen okop ili rov oko šume te su postavljene rampe kako bi se spriječilo iskrcavanje glomaznog otpada. Tako da su se tamo smanjile količine otpada u odnosu na prijašnje godine.

Smatram da je to dobro rješenje, a uskoro bi trebale biti postavljene i kamere. Sličan primjer smo imali i na Žmirićima gdje su ljudi znali dovoziti glomazni otpad, napomenuo je Vrkljan te se osvrnuo na suradnju s ostalim zadarskim udrugama, u prvom redu s Eko Zadrom.

Za bolji i zeleniji Zadar

– S eko udrugama smo više umreženi na nacionalnoj razini, a na lokalnoj razini razmjenjujemo međusobno informacije. Tako da znamo što rade u Eko Zadru, kao i oni što mi radimo. Međutim, formalno se ne nalazimo i tu netko treba potaknuti inicijativu.

S obzirom na to da je Eko Zadar jedna od najjačih udruga u Hrvatskoj, nekako se uvijek očekuje od onih koji su najbolji da oni nešto pokrenu. S druge strane, mi smo jedna od najmlađih udruga te još uvijek provodimo svoje prvotne akcije kako bi se etablirali da nas prihvate kao ravnopravne partnere.

Tek onda možemo sjesti za stol i vidjeti što možemo zajedno učiti za bolji i zeleniji Zadar, kazao je Vrkljan te apelirao kako je jako važno odgajati djecu od vrtićke dobi da se prema prirodi treba odnositi savjesno i odgovorno te raditi na njezinom očuvanju.

S druge strane, kako kaže, to ide već teže s formiranim i zrelim ljudima koji su nimalo ili nedovoljno ekološki osviješteni. Međutim, vjeruje kako će se stvari po tom pitanju s vremenom poboljšati.