Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” i na paškoj soli

Dobili smo pravo uporabe oznake “Hrvatski otočni proizvod”, a postupak za dobivanje te oznake smo pokrenuli jer su naši proizvodi već imali oznaku izvornosti tako da smo na temelju toga zatražili i ovu oznaku. Tu ćemo oznaku stavljati na naše proizvode i to prvo na pakiranjima soli od jednog i pet kilograma, rekao je Bogdan Želehovski, direktor proizvodnje u “Solani Pag”
Sol proizvedena u “Solani Pag” dobila je oznaku “Hrvatski otočni proizvod” što je priznanje kvaliteti soli, ali i paškim solarima koji nastavljaju tisućljetnu tradiciju proizvodnje soli koja je uz ovčarstvo i turizam, glavna gospodarska grana na otoku. Paška sol se tako pridružila proizvodima koji su već dobili oznaku Hrvatski otočni proizvod, a to su paška čipka, paški sir i baškotin, tvrdo pecivo koje se proizvodi u benediktinskom samostanu Sv. Margarite u Pagu. “Solana Pag” je naručila novu ambalažu za sol na kojoj će biti otisnut znak Hrvatskog otočnog proizvoda i uskoro će prve količine soli s novom oznakom krenuti na tržište diljem Hrvatske.
Ispunjen ovogodišnji plan
– Dobili smo pravo uporabe oznake ‘Hrvatski otočni proizvod’, a postupak za dobivanje te oznake smo pokrenuli jer su naši proizvodi već imali oznaku izvornosti tako da smo na temelju toga zatražili i ovu oznaku. Tu ćemo oznaku stavljati na naše proizvode i to prvo na pakiranjima soli od jednog i pet kilograma, rekao je Bogdan Želehovski, direktor proizvodnje u “Solani Pag”.
“Solana Pag” nalazi se u sustavu koncerna “Agrokor” i u solani navode kako je to sretna okolnost. Proizvedena sol se prodaje u trgovinama “Konzuma”, a za proizvođača je najvažnije imati siguran otkup i prodaju. Bez “Agrokora” paški bi solari, kako sami kažu, imali velikih problema u poslovanju. Do konca godine “Solana Pag” će na tržište plasirati oko 14.000 tona soli koja će imati oznaku Hrvatski otočni proizvod. Do sada je proizvedeno 13.600 tona soli i to 11.000 soli od ovogodišnje salamure i 2.600 tona od salamure koja je ostala od prošle godine.
– Plan proizvodnje za ovu godinu smo već ispunili, a pred nama je još cijeli prosinac tako da ćemo proizvesti još oko tisuću tona soli. Proizvodnja ovisi o potražnji, a kako imamo spremne dovoljne količine salamure, u slučaju potrebe i povećanja potražnje možemo proizvesti i veće količine od planiranih, rekao je Želehovski.
Najveća otočna tvrtka
Želehovski navodi kako teška gospodarska situacija i pad standarda građana za sada ne utječu na proizvodnju.
– Sol je, prije svega, vrlo jeftina i potrebna je svakom kućanstvu tako da nismo osjetili pad potražnje i zbog toga će naša proizvodnja biti na razini prošle godine, rekao je Želehovski.
Proizvodnja soli u Pagu prvi puta se u povijesnim dokumentima spominje 999. godine, no pretpostavljala se da su se pogodnosti plitke Južne uvale za proizvodnju soli koristile još u doba Rima. Stoljećima se sol proizvodila kristalizacijom na bazenima koji se prostiru na površini od preko dva milijuna metara četvornih. Takav, tradicionalan način proizvodnje napušten je osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je na predjelu Svilno, uz državnu cestu D-106 izgrađen proizvodni pogon. Od tada se na bazenima proizvodi salamura, more visoke slanosti do24 bomea (postotka) od koje se u proizvodnom pogonu zagrijavanjem dobiva sol. Od kada je izgrađen pogon proizvodnja soli više ne ovisi o vremenskim uvjetima i ne odvija se samo ljeti, nego se sol proizvodi cijele godine. Proizvodnja soli stoljećima je u Pagu bila glavna gospodarska grana, a do sredine 20. stoljeća u solani je bilo zaposleno dvije trećine radno sposobnog stanovništva. Vremena se mijenjaju i danas je turizam, a ne solarstvo, najvažnija gospodarska grana, ali je i usprkos tome “Solana Pag” i dalje, sa 87 zaposlenih radnika, najveća tvrtka na otoku.