Izložba "Tragovi rimske vojske" Donalda Josipovića otvorena do kraja svibnja

Arheološki muzej Zadar je u suradnji s Gradskim muzejom Nova Gradiška pripremio izložbu »Tragovi rimske vojske u zbirici Josipović«, a koja svakako može stati uz bok i najbogatijoj zbirci te vrste koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Autori izložbe su dr. sc. Marija Mihaljević, dr. sc. Ivan Radman Livaja iz Arheološkog muzeja Zagreb i diplomirana arheologinja i povjesničarka Ana Pavleković Žeruk, dok je kustosica Timka Alihodžić. Izložbu su predstavili ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar Jakov Vučić voditeljica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Nova Gradiška dr. sc. Marija Mihaljević te arheologinja i povjesničarka Ana Pavleković Žeruk.

– S ovom gostujućom izložbom nastavljamo našu suradnju koja je do sada bila doista plodonosna, a nadamo se da ćemo nastaviti s njom i u budućnosti na onostranu korist i zadovoljstvo, započeo je ravnatelj AMZD-a, Jakov Vučić, a na njegove riječi se nadovezala i Marija Mihaljević zahvalivši svima koji su sudjelovali te se osvrnula na doprinos kolekcionara Donalda Josipovića.

– On je imatelj kulturnog dobra ili privatni kolekcionar. Naša suradnja s njim je dugotrajna, a ova izložba predstavlja tek mali dio toga. Naime, s ovom izložbom smo predstavili samo dio antičke baštine koji je usko vezan za rimsku vojsku. Josipović pripada krugu entuzijasta ili ljubitelja arheologije, pa je tako i sam nesuđeni arheolog. S obzirom na to da ga je životni put, kao obrtnika, odveo u nekom drugom pravcu, imao je priliku surađivati s mnogo širim krugom ljudi. Tako je dolazio do različitih informacija, a sve to je tako nesebično dijelio s nama, a na koncu smo mi to sve ugradili, da tako kažem, u našu arheološku topografiju, kazala je je Mihaljević istaknuvši da je njihova suradnja slojevita na više razina.

Foto: Đurđa Baljak

Rijetka zbirka

– Mnogi predmeti su došli u njegove ruke izvan arheološkog konteksta. Međutim, on je uspio doći do nekih informacija koje su uglavnom dobrim dijelom povezane s Novom Gradiškom i rijekom Savom. Pored toga, uspio je dobar dio predmeta sačuvati uz naše upute i suradnju. Dakle, on je čovjek koji doista poznaje jedan dio arheološke struke, odnosno konzervacije i restauracije, objasnila je Mihaljević te kazala da planiraju otkupiti ovu zbirku u cijelosti.

– Jedan od autora izložbe, Ivan Radman Livaja, napisao je u predgovoru kako bi mnogi muzeji bili sretni kad bi imali priliku imati ovu zbirku u okviru svojih postava. Gradski muzej Nova Gradiška je već lagano krenuo s otkupom dijela ove zbirke.

– Sakupljanje starina ima dugu povijest, pa je tako interes za predmetima baštine zabilježen je još u antičkim vremenima, dok je od razdoblja renesanse kolekcionarstvo postalo iznimno raširena zanimacija među bogatima i moćnima, pa tako mnoge plemenitaške zbirke koje vuku porijeklo od 16. ili 17. stoljeća danas čine temelje arheoloških zbirki velikih europskih muzeja, piše Ivan Livaja te nadodaje da fenomen kolekcionarstva antičkih predmeta nije nestao u 20. stoljeću, dapače, no s razvojem formalno-pravnih okvira očuvanja povijesne baštine, muzeja i institucionalne arheologije, između kolekcionara s jedne strane, te arheologa i muzealaca s druge, počelo je na vidjelo izlaziti sve veće razmimoilaženje u pristupu arheološkim artefaktima. Međutim, i dalje postoje kolekcionari koji su prije svega entuzijasti i zaljubljenici u prošlost, ljudi koji ne sudjeluju u devastaciji arheološke baštine zbog niskih materijalnih pobuda. Donald Josipović je upravo takav čovjek, iskreni zaljubljenik u povijest, osoba iznimno zainteresirana za rimsku baštinu. Njega, naime, posebno zanima antička vojna povijest, posebice rimska vojska, a sreća je htjela da mu u ruke dođe cijeli niz predmeta koje su rabili upravo rimski vojnici.

Foto: Đurđa Baljak

Nesuđeni arheolog

Govoreći o tome Josipović je kazao da je još kao dječak htio biti arheolog.

– Još kao dječak sam htio biti arheolog. Međutim, obiteljski posao me odveo u druge vode, ali je uvijek ostala ljubav prema arheologiji. U tom obiteljskom poslu sam se susretao s ljudima koji su radili na brodovima, odnosno regulaciji plovnog puta, i oni su prilikom jaruženja pijeska pronalazili u rijeci Savi razne povijesne predmete. Otkupio sam te predmete od njih, a neke sam čak dobio kao poklon. Taklo sam dugi niz godina prikupljao predmete iz svoje današnje zbirke. I tako je sada došlo vrijeme da tu zbirku prezentiram široj javnosti, kazao je Josipović istaknuvši da bi volio da ova izložba posjeti i ostale hrvatske gradove.

Izložba sadrži predmete koji su usko vezani uz rimsku vojnu opremu, od mačeva, koplja, kaciga, fibula te luksuznih bodeža s ukrašenim koricama. Ana Pavleković Žeruk je rekla nešto više o sadržaju zbirke te pobliže naznačila najvažnije predmete.

– U ovoj zbirci se nalazi 51 predmet, a jedan predmet pomalo iskače te se čini kao da nema nikakve veze s vojskom. Riječ je o cigli na kojoj se nalazi otisak stopala, odnosno čepića koji su bili na čizmama rimskog vojnika, a koji su mu omogućavali hodanje po neravnom ili blatnjavom terenu izvan urbanih sredina, kazala je Pavleković Žeruk te dodala da su izložena i tri pugia, odnosno bodeža s koricama, a koji predstavljaju pravu rijetkost. Pored toga, tu su mačevi i jedna kaciga.

– Sačuvana kaciga predstavlja pravu rijetkost zato što je primjerak kompozitne kacige koja je sastavljena od dvije kalote povezane sa središnjim grebenom. Pravo je čudo da je sačuvana s obzirom na svoju konstrukciju, ako izostavimo jedan dio obrazina koji je uništen, objasnila je te dodala da su svi predmetni usko vezani uz rimsku vojsku. Na izložbi se može pogledati i nekoliko primjeraka fibula koje su bile dio muške nošnje rimskog vojnika, ali i jedna kaserola.

Foto: Đurđa Baljak

Život vojnika

– Uz kacigu, imamo i istaknut primjerak kaserole koja ima završetak u obliku barskih ptica. Ne možemo se dogovoriti jesu li to labudovi ili patke, pa to ostavljamo posjetiteljima da sami odluče što oni vide, kazala je Pavleković Žeruk i dodala da ti predmeti, pored uporabne funkcije, posjeduju i visoku umjetničku razinu, a što svjedoči činjenici da su rimski majstori baratali s različitim tehnikama.

Uz predmete za boj, na izložbi se može pogledati i nekoliko predmeta koje su rimski vojnici upotrebljavali u svakodnevnom životu.

– Rimski vojnici su u mirnodopskim vremenima najčešće radili društveno korisne poslove, na primjer gradnja cesta ili logora (castruma). Pa, tako imamo sačuvan primjerak “pie” sjekire i čekića, objasnila je te ukazala na to da je na panoima opisan život rimskog vojnika od samog novačenja do mirovine, ako bi imao tu sreću. Većina predmeta je pronađena u rijeci Savi zato što su vojnici nerijetko, ako bi preživjeli, odbacivali svoje oružje kao simboličan kraj službe ili bi, pak, izgubili oružje dok bi prelazili rijeku, zaključila je Pavleković Žeruk te dodala kako Sava, pored antičkih ostataka, obiluje i pravnopovijesnim izvorima.

Pored rimske vojne opreme, Donald Josipović u svojoj kolekciji ima i artefakte iz prapovijesnog i brončanog razdoblja, ali se oni sada nalaze u Gradskom muzeju Nova Gradiška kao dio stalnog izložbenog postava. Izložba »Tragovi rimske vojske u zbirici Josipović« može se pogledati do kraja svibnja.