Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

TERMINOLOŠKA ZBRKA

Željko Stepanić upozorio: Hrvatsko pomorsko nazivlje u zbilji je primorsko nazivlje

Autor: Đurđa Baljak

27.04.2023. 19:48
Željko Stepanić upozorio: Hrvatsko pomorsko nazivlje u zbilji je primorsko nazivlje

Foto: ARHIVA ZL



U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar dr. sc. Željko Stepanić održao je zanimljivo predavanje na temu »Zašto Hrvati muku muče sa svojim pomorskim nazivljem?«.


Tijekom 2011. godine obranio je doktorsku disertaciju na temu »Povijest stvaranja hrvatskog pomorskog nazivlja u 19. i 20. stoljeću«, a dosad je objavio četiri knjige, »U potrazi za (izgubljenim) hrvatskim pomorskim nazivljem« (2005), »Nenadjedrive priče o pomorskom nazivlju« (2020), »Nenadjedrivi eseji o hrvatskome pomorskom nazivlju« (2021) i »Nenadjedrivi zapisi o hrvatskome jedrenjačkom nazivlju« (2022), ali i nekoliko znanstvenih radova na istu temu.


Stvaranje pomorskog nazivlja


– Veliki pomorski narodi počeli su stvarati svoje pomorsko nazivlje u doba jedrenjaka, tamo još od 15. i 16. stoljeća, a normirati su ga počeli već u 17. stoljeću i to u okviru svojih ratnih mornarica, započeo je profesor Stepanić te nastavio kako u to vrijeme Hrvati nisu ni imali svoje ratne mornarice, pa tako nisu imali ni potrebe stvarati svoje pomorsko nazivlje. Hrvati su svoje pomorsko nazivlje počeli stvarati gotovo tri stoljeća nakon velikih pomorskih naroda. Bilo je to već razdoblje labuđeg pjeva i nepovratnog zalaska jedrenjaka u povijesti, u drugoj polovici 19. stoljeća, objasnio je Stepanić koji je rođen u Zagrebu.




– Nekad sam bio učitelj jedrenja i jednom prilikom sam imao ekipu profesora hrvatskog jezika koji su me pitali kako se što kaže na hrvatskom jeziku. Tada sam skužio da to nitko ne zna, pa sam nakon toga počeo prikupljati materijal kako bih saznao više o tome, ako smo već pomorski narod, kako se volimo dičiti, kazao je Stepanić koji je 2005. izdao knjigu »U potrazi za (izgubljenim) hrvatskim pomorskim nazivljem« s podnaslovom »Kako je žabar na brodu otkrio žabu zjevaču« koja je inspirirala profesora Mithada Kozličića da pokrene u Zadru poslijediplomski studij Povijest hrvatskog pomorstva.


Sporni »Pomorski rječnik«


– Tijekom pisanja doktorske disertacije uvidio sam kako mnogo toga ne drži more, a što se do tada uzimalo kao činjenica. Međutim, tad bi mi moj profesor rekao »kolega, znate što morate izbaciti iz disertacije«, pa sam je odradio korektno. Međutim, prije desetak godina sam napisao dva članaka gdje u prvom propitujem postoji li uopće dalmatinska lingua franca jer je kod nas to zloupotrijebljeno. Naime, to je pojam koji su izmislila naša dva književnika krajem prošlog stoljeća. U drugom članku sam tematizirao »Pomorski rječnik» Radovana Vidovića, koji nije niti rječnik, a kamoli pomorski. Gledajte, jedrenjaci ne plove već stotinjak godina i ne postoji živi barba koji bi vam mogao reći što je što na brodu. Tu postavljam ključnu distinkciju. Naime, svi koji su istraživali u 20. stoljeću su uglavnom mogli uhvatiti i pitati nekog lokalnog ribara koji je najčešće bio neobrazovan i pritom nikada nogom nije kročio na jedrenjak, a na temelju njegovih izjava se zapisivalo pomorsko nazivlje, kritično je zaključio Stepanić te dodao kako se tu nipošto ne radi o pomorskom nazivlju, nego o primorskom, ukazavši na veliku problematiku i terminološku zbrku hrvatskog pomorskog nazivlja.