Članstvo u OECD-u značit će “perfektuiranje našeg funkcioniranja”

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da će članstvo u OECD-u, klubu najrazvijenih zemalja svijeta u koji bi Hrvatska mogla biti primljena za koju godinu, biti dodatni instrument za provođenje reformi u zemlji i unaprjeđenje društvenog razvoja.

Članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) značit će “perfektuiranje našeg funkcioniranja”Članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) značit će “perfektuiranje našeg funkcioniranja”, poručio je Plenković na konferenciji „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

„To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa“, ustvrdio je hrvatski premijer, dodavši da je tomu prethodilo učvršćenje „međunarodnog položaja Hrvatske“ čiji su odraz pristupanje šengenu i europodručju.

Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja „svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u EU-u, a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim“, smatra Plenković.

„Posebnu dodanu vrijednost“ OECD-a Plenković vidi u sustavu koji će „unaprijediti korporativno upravljanje“ tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.

OECD je nastao 1961. u sklopu Marshallovog plana s ciljem poticanja ekonomskog razvoja, a danas ima 38 članica. Elitni je to klub u kojem su većinom najbogatije zemlje svijeta.

Većina država Europske unije članice su OECD-a, s izuzetkom Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.

Članice su i Švicarska, Island, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Južna Koreja, Izrael, Turska, Čile, Kolumbija, Meksiko, Kostarika.

Najranije 2025. 

Hrvatski je premijer naglasio i da OECD služi kao „neformalno tajništvo G7 i G20“ pa će Hrvatska članstvom u OECD-u imati bolji uvid u funkcioniranje foruma najmoćnijih svjetskih država.

Hrvatska je vlada 2017. uputila pismo namjere za članstvo u OECD-u.

Plenković je kazao da će Hrvatska pristupiti OECD-u „najranije“ 2025., ali bi po tom pitanju „zadržao određenu fleksibilnost“.

Zahtjev za članstvom u OECD-u podnijeli su 2017. i Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru.

“Tada smo bili najdalje od članstva, a danas Hrvatska izgleda puno spremnija za OECD“ od drugih zemalja s tom ambicijom, kazao je Plenković.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je na konferenciji kako će članstvo Hrvatske u OECD-u biti „još jedno strateški važno članstvo za Republiku Hrvatsku“.

„Kroz pristupni proces Hrvatska će provesti brojne reforme“ u području javne uprave, zdravstva, trgovine, obrazovanja, poljoprivrede, prometa, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu itd., kazao je šef hrvatske diplomacije.

Rast standarda 

Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann poručio je kako će pristupanje OECD-u biti „pozitivno transformativno putovanje“ za Hrvatsku.

Smatra da će članstvo u organizaciji dovesti do rasta životnog standarda za Hrvatsku te približavanja prihodima i produktivnosti hrvatskog gospodarstva prosjeku OECD-a.

„To nisu samo formalnosti, već će pružiti opipljivu korist stanovnicima“, istaknuo je Cormann.

Glavnog tajnik OECD-a prije početka konferencije primio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i kazao mu da je do idući hrvatski strateški vanjskopolitički cilj, nakon šengena i eurozone.

“Članstvom u OECD-u Hrvatska će postati dijelom zajednice najrazvijenijih zemalja svijeta koje čine oko 80 posto svjetskog gospodarstva i opredijeljene su za kontinuirano poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti svojih građana”, kazao je Jandroković, koji današnju konferenciju smatra važnom prigodom da se hrvatskim građanima predstave dobrobiti i pozitivni učinci članstva u OECD-u.